ZABRINJAVAJUĆE PONAŠANJE MLADIH AMERIKANACA Generacija Z sve više podržava političko nasilje: „Kada zarađujete 7 dolara na sat, to ima smisla“!
Novo istraživanje je pokazalo da pripadnici Generacije Z u SAD imaju najveći procenat onih koji veruju da je političko nasilje ponekad opravdano.
Anketa agencije YouGov sprovedena 11. septembra, dan posle ubistva desničarskog aktiviste i Trampovog saveznika Čarlija Kirkau američkoj državi Juta, pokazala je da 20 odsto ispitanika generacije Z veruje da se nasilje može opravdati radi postizanja političkih ciljeva. Među milenijalcima tako misli 14 odsto, među pripadnicima generacije X osam odsto, dok samo tri odsto bejbi bumera i pripadnika takozvane tihe generacije dele ovaj stav.
Mladi ljudi najskloniji nasilju u političkim sukobima
Istorijski gledano, mladi ljudi širom sveta su imali tendenciju da budu tolerantniji prema političkom nasilju. Stručnjaci koji su razgovarali sa Newsweek-om kažu da današnje trendove u SAD pokreću i stari i novi faktori, od nezadovoljstva troškovima života i nepoverenja u institucije, do uticaja društvenih medija i kulturnih promena poput novih rodnih uloga.
SAD su poslednjih godina potresla nekoliko politički motivisanih napada. Tokom predizbornog skupa 2024. godine u Pensilvaniji, predsednik Donald Tramp je preživeo pokušaj atentata kada je upucan u uvo. U decembru iste godine, izvršni direktor kompanije UnitedHealthcare, Brajan Tompson, ubijen je u Njujorku dok je bio na putu ka sastanku sa investitorima. A 10. septembra ove godine, Tajler Robinson (22) je optužen za ubistvo Čarlija Kirka na kampusu univerziteta u Juti.
U sva tri slučaja, osumnjičeni su bili muškarci iz generacije Z.
Pritisci i nepoverenje u demokratiju
Profesor Lukas Volš sa australijskog univerziteta Monaš upozorava da generacija Z odrasta u vreme klimatske krize, rastućih troškova života, geopolitičkih sukoba i sveprisutnih društvenih medija, što, kako kaže, „pojačava opravdanje za političko nasilje“. Dodaje da takvi uslovi potkopavaju veru mladih ljudi u demokratiju.
Na to ukazuje i međunarodno istraživanje iz 2023. godine sprovedeno u 30 zemalja, prema kojem 42 odsto mladih podržava vojnu vlast, u poređenju sa 20 odsto starijih ispitanika. Više od trećine mladih se takođe složilo sa tvrdnjom da je „jak lider“ koji zaobilazi izbore „dobar način vođenja zemlje“.
U SAD, stavovi su se dodatno zaoštrili nakon Trampovih tvrdnji da su predsednički izbori 2020. godine „ukradeni“, što je kulminiralo napadom njegovih pristalica na Kapitol 6. januara 2021. U decembru 2024. godine, YouGov je primetio da 16% Generacije Z donekle odobrava ovaj nasilni pokušaj poništavanja rezultata izbora.
Ekonomija, frustracije i nasilje
Volš ističe da je ekonomska nesigurnost jedan od glavnih razloga za rastuće nezadovoljstvo mladih ljudi demokratijom. Prema podacima kompanije McKinsey, oko četvrtine zaposlenih generacije Z ima više poslova, a 26 odsto kaže da im plata nije dovoljna za pristojan život. Više od polovine živi od plate do plate, dok skoro šest od deset podstanara generacije Z troši više od 30 odsto svojih prihoda na kiriju.
Sociologinja Džoan Vilijams dodaje da ova situacija posebno pogađa mlade muškarce: „Skoro tri četvrtine Amerikanaca veruje da muškarac treba da bude hranilac porodice – a to je sve teže za mlade muškarce, čak i sa fakultetskom diplomom“.
Džo Džejkobson iz Fonda za akciju progresa upozorava da je normalizacija političkog nasilja „izuzetno zabrinjavajuća“ i povezuje je sa porastom desničarskog ekstremizma i stalnim izlaganjem slikama nasilja. „Ova generacija je odrasla bombardovana algoritmima punim smeća i snimaka brutalnosti, tako da je desenzibilnija nego bilo koja pre nje“, rekao je on.
Uticaj interneta i ekstremizma
Istraživač Džekson Kac dodaje da su mladi ljudi uronjeni u svet video igara, filmova i virtuelne stvarnosti koji realistično prikazuju nasilje, što stvara „efekat utrnulog, čak i neku vrstu disocijacije“. Prema njegovim rečima, mladići su posebno ranjivi na onlajn ekstremizam, gde ih desničarske grupe poput Grojpersa ubeđuju da su žene, imigranti i manjine krivi za njihove probleme.
Iako se spekulisalo da je Robinson, optužen za ubistvo Kirka, bio u kontaktu sa takvim krugovima, za sada nema dokaza koji bi ga povezali sa njima. Ali stručnjaci upozoravaju da ekstremistički sadržaj na internetu sve više testira veru mladih ljudi u demokratske vrednosti.
Kako je Džejkobson zaključio: „Kada vam svi govore da je demokratija dragocena, a vi zarađujete 7,25 dolara na sat, sasvim je logično da počnete da sumnjate da li pravila uopšte vrede“.
Kurir.rs/Index/Agencije