Šta jedemo, a šta piše na deklaraciji? Meso, jaja, mleko... Stručnjaci o sistemu kontrole najprodavanijih namirnica i najvažnijim parametrima pri kupovini
O važnoj temi kvaliteta hrane koju svakodnevno unosimo, od mlečnih proizvoda, preko jaja, do mesa, sve više se govori. Stručnjaci upozoravaju da se iza deklaracija često krije nepoznato poreklo sirovina, da je kontrola ponekad nedovoljna, a stočni fond sve manji, o čemu su govorili i gosti emisije "Ni 5 ni 6" na Kurir televiziji, prof. dr Momčilo Matić, nutricionista, dr Snežana Bašić, specijalista interne medicine, prof. dr Cvijan Mekić, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu i Danijel Đefri, mesar.
Matić: U hrani ima mnogo onoga što našem organizmu ne prija
Momčilo Matić istakao je da su sastavi mnogih namirnica danas daleko od prirodnih, posebno kada je reč o mleku i mlečnim proizvodima.
- Može da bude sve ono što nije dobro. U mleku je poznata činjenica da se ubacuje palmino ulje da bi se dobila masnoća, dodaju se i skrobne materije, kao i dosta aditiva. Posledice su ozbiljne, jer je naš organizam navikao na hranu prirodnog porekla, a sastav hrane više nije onakav kakav je nekada bio. Sve što se ubacuje naše ćelije ne mogu da prihvate i digestivni sistem ne može da razloži. Danas u toj hrani nema čistih aminokiselina, samo glukoze, esencijalnih masnih kiselina i glicerola. Ćelija to ne dobija i nije čudo što se i deca razboljevaju. Hrana je ključna za održavanje fizioloških i biohemijskih procesa u organizmu - rekao je Matić.
Govorio je i o značaju domaće proizvodnje, posebno o jajima, koja su i dalje važan izvor hranljivih materija.
- Poznato je da jaja mogu imati salmonelu, zato ih treba dobro termički obraditi u ljusci. Salmonela je ozbiljan problem, ali su jaja neophodna. Ona su dobar izvor proteina i masti, sadrže zeaksantin i lutein koji su odlični za vid i rad moždanih ćelija, gvožđe i vitamin D. Dva jajeta dnevno zadovoljavaju čak 80 odsto dnevnih potreba za vitaminom D - naglasio je.
Bašić: Deklaracije često ne otkrivaju pravi sastav
Snežana Bašić upozorila je na manjkavosti zakonske regulative kada je reč o deklarisanju namirnica.
- Ako dobro pogledate nacrt Zakona o deklarisanju namirnica, videćete koliko ima mogućnosti da se sakrije pravi sastav proizvoda. Može da piše da su belančevine životinjskog porekla, ali zapravo nije bitno poreklo, već samo koliko ima proteina, ugljenih hidrata i masti. To ostavlja prostor da se potrošači obmanjuju - objasnila je Bašić.
Govoreći o širem problemu u proizvodnji hrane, navela je i pad stočnog fonda.
- Očišćene su ogromne površine zemlje od GMO-a kako bi se sadio grašak, jer je grašak osnovni proteinski izvor za laboratorijsko meso. Cena graška je pala.
Govorila je i o stanju u mesnoj proizvodnji.
- Istovremeno imamo ozbiljne pokolje stoke, ptičiji grip u Holandiji, svinjska kuga kod nas i u okruženju. To traje već pet godina i stočni fond je sve manji - naglasila je.
Đefri: Cena i boja mesa mnogo govore
Mesar Danijel Đefri objasnio je kako funkcioniše proces kontrole i šta potrošači mogu da primete već na prvi pogled.
- Da bih pokrio svoj proizvod, moram da ga pošaljem u laboratoriju. Oni utvrde tačan sastav i napišu koliko ima proteina životinjskog porekla. Ljudi bi trebalo da čitaju deklaracije, ali i sama cena dosta govori o kvalitetu - rekao je.
Đefri je govorio i o pojavi laboratorijskog mesa:
- Radi se o proteinima biljnog porekla. Laboratorijsko meso se uzgaja u specijalnim laboratorijama. Kada takvo meso izložite prirodnom svetlu, niko ga ne bi kupio jer deluje bleđe, nema prirodnu crvenu boju. Zato se u preradi koriste žute lampe koje mu daju prirodniji izgled, a crvena lampa se koristi samo za sveže meso - objasnio je.
Mekić: Sistem kontrole sirovina je slab
Prof. dr Cvijan Mekić ukazao je na ozbiljne propuste u sistemu kontrole sirovina i prerade mesa.
- Inspekcija je uzela uzorke iz velikih trgovačkih lanaca i nosila ih na analizu. Oni tačno znaju čiji su ti proizvodi, rekli su od broja tog i tog. Mi bi trebalo da znamo čiji su to proizvodi. Jeftini inputi korišćeni su u preradi, a prodavani kao da su od pravih sirovina - rekao je Mekić.
Dodao je i da postoje problemi i u zakonskoj regulativi.
- Čitao sam novi zakon o stočarstvu. Ako želimo kvalitet, moramo da imamo kontrolisanu proizvodnju. Kod nas nema potpune kontrole sirovina koje se koriste u prehrambenoj industriji, bilo da je reč o mleku ili mesu - upozorio je Mekić.
Mekić je govorio i o padu interesovanja proizvođača za uzgoj prasića.
- Mnogi nisu zainteresovani da gaje prasiće i proizvode mladu svinjetinu od 100 do 110 kilograma, a upravo je to najkvalitetnije svinjsko meso koje bi trebalo da bude u mesarama. Na tržištu je sada najviše mesa od težih svinja od 180 do 200 kilograma, što su uglavnom izlučena grla koja idu u preradu. Kada nema ekonomije u proizvodnji, proizvođači ne pokreću nove cikluse i dolazimo do nestašice dom
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs