Ko je Laslo Krasnahorkaj - dobitnik Nobelove nagrade za književnost? Izbegao iz komunističke Mađarske, živi u brdima
Švedska akademija objavila je danas ovogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade za književnost - nagrada je pripala mađarskom piscu Laslu Krasnahorkaju.
"Za njegovo ubedljivo i vizionarsko delo koje, usred apokaliptičnog terora, potvrđuje moć umetnosti", navodi se u saopštenju komiteta.
Smatra se jednim od najvažnijih živih mađarskih autora, Krasnahorkaj je rođen 5. januara 1954. godine u Đuli, u Mađarskoj. Njegov otac je bio advokat, a majka službenica socijalnog osiguranja. Studirao je pravo i mađarski jezik i književnost, a nakon nekoliko godina rada kao urednik, posvetio se pisanju kao slobodni pisac.
Njegov prvi roman, „Satanago“ (1985), doveo ga je u centar mađarske književne scene i danas je njegovo najpoznatije delo. Krasnahorkaj je napustio komunističku Mađarsku 1987. godine zbog stipendije u Zapadnom Berlinu, a od tada je živeo u nekoliko zemalja, ali se redovno vraća u Mađarsku.
Početkom 1990-ih, provodio je duge periode u Mongoliji, Kini i Japanu, što je rezultiralo estetskim i stilskim eksperimentima u njegovom pisanju. Dok je pisao svoj roman „Rat i rat“ (1999), boravio je u Njujorku u stanu legendarnog bit pesnika Alena Ginzberga, koji mu je pružao savete i podršku. Krasnahorkaj sada živi povučeno u brdima Sentlasla, a njegov književni junak je Franc Kafka, koga prati u svom delu.
Na srpski jezik objavljena su dva njegova dela u izdanju Derete - "Stantango" i "melanholija otpora", međutim obe knjige su rasprodate.
Filmovi
Njegova dva najpoznatija romana je adaptirao u filmove njegov prijatelj Bela Tar, počevši od filma „Kárhozat“ (Prokletstvo, 1988), pa sve do crno-belog filma „Satantango“ (1994) u trajanju od sedam i po sati, čije je snimanje trajalo sedam godina. Njihova saradnja se nastavlja i danas.
Ime dobitnika se drži u najstrožoj tajnosti do momenta objavljivanja. Zanimljivo je da se spisak nominovanih kandidata drži u najstrožoj tajnosti 50 godina od objavljivanja laureata. Zbog toga je ova nagrada obavijena velom misterije i tajni.
Pravila
Zanimljiv je način nominacije za najprestižnije priznanje. Kvalifikovani predlagači svake godine predlažu svoje kandidate, a samopredlaganje nije dozvoljeno.
Izuzetak je u slučaju Nobelove nagrade za mir, gde su nominacije samo po pozivu i predlagači moraju ispuniti kriterijume koje su postavile institucije koje dodeljuju priznanje.
Nagrade su prvi put dodeljene 1901. godine, a među laureatima su bili ljudi različitih profila, od Majke Tereze do Martina Lutera Kinga Mlađeg. Nisu samo pojedinci osvajali ovo priznanje, jer nagrade mogu dobiti i organizacije. Takođe, moguće je da ljudi ili organizacija - ili pojedinac i organizacija - podele nagradu.
Bonus video: Nobelovac Peter handke u Srbiji