PANIKA U KREMLJU: Pritisak Trampa i stari neprijatelj izaziva kod ruskog lidera strah od državnog udara
U Kremlju je zavladala panika baš u trenutku kada je predsednik SAD Donald Tramp pojačao pritisak, ocenjuje britanski Telegraf.
Kada su ruske specijalne snage izvukle nekada najbogatijeg čoveka Rusije Mihaila Hodorkovskog iz privatnog aviona u Sibiru, u oktobru 2003. godine, to je označilo prelomni trenutak u ranim godinama vladavine Vladimira Putina.
Hodorkovski, u to vreme na čelu naftno-gasne kompanije "Jukos", bio je najbogatiji čovek u Rusiji i otvoreno je kritikovao predsednika.
Postao je prvi oligarh koji je završio u zatvoru, kada je Putin suzbijao svaki znak neslaganja.
Naknadno "Jukosa" označilo je početak kraja bilo kakve tržišne ekonomije i transparentnosti u Rusiji.
Britanski list ocenjuje da 22 godine kasnije, Rusija je totalitarna država, a Putin očigledno ponovo smatra Hodorkovskog pretnjom.
Ovog meseca ruska Federalna služba bezbednosti (FSB) optužila je Hodorkovskog, koji sada živi u izgnanstvu u Londonu, i 22 člana Antiratnog komiteta Rusije za planiranje državnog udara.
Prema navodima FSB, Antiratni komitet, osnovan kako bi se suprotstavio ruskom ratu u Ukrajini, ima za cilj "nasilno preuzimanje vlasti i rušenje ustavnog poretka Ruske Federacije".
Hodorkovski poručuje da su optužbe lažne, a analitičari ocenjuju da je ovo znak nove nesigurnosti u Moskvi.
"Kremlj postaje paranoičan. Putin traži neprijatelje kako bi ojačao svoj režim", rekao je Džon Herbst, direktor Evroazijskog centra Atlantskog saveta i bivši američki ambasador u Ukrajini.
Ukrajina je intenzivirala napade dronovima na ruske rafinerije, pogađajući snabdevanje gorivom u zemlji.
Sada i Donald Tramp „pojačava pritisak“. Nakon frustracije zbog nedostatka napretka u okončanju rata u Ukrajini, američki predsednik je u sredu najavio nove sankcije protiv dve najveće ruske naftne kompanije.
Ruska privreda je do sada bila vrlo otporna tokom rata sa Ukrajinom, uprkos predviđanjima da će se urušiti nakon prvog talasa sankcija.
Jedan od razloga zbog kojih je preživela jeste što je Kremlj naterao banke da kreditiraju odbrambene kompanije, umesto da direktno troši državni novac.
Da bi to omogućila, država im je dala zeleno svetlo da odobravaju kredite bez uobičajenih provera kreditne sposobnosti i rezervi za rizik od neplaćanja.
"Rat su finansirali pozajmljenim novcem sve vreme - samo to nije bilo vidljivo u državnim knjigama. To je mračni bazen duga i niko zapravo ne zna koliko će ga propasti kada dospe", ocenio je Krejg Kenedi iz Dejvis centra za ruske i evroazijske studije na Harvardu.
Oko 190 milijardi dolara ruskih korporativnih kredita sada je plasirano u vojnu industriju, prema Kenedijevoj analizi. To je ekvivalentno 37 odsto godišnjeg državnog budžeta.
Sergej Čemezov, direktor "Rosteha", najvećeg ruskog proizvođača oružja, upozorio je da su visoki troškovi zaduživanja neodrživi.
"Ako nastavimo ovako, većina naših kompanija će bankrotirati", poručio je on.
Trampov pritisak
Od nedavno i Tramp pojačava pritisak – posle nezadovoljstva zbog zastoja u mirovnim pregovorima, prvi čovek SAD je u sredu uveo nove sankcije dvema najvećim ruskim naftnim kompanijama.
Kao odgovor, Indija i Kina, glavni kupci ruske nafte, ograničile su kupovine, što preti da preseče ključni izvor prihoda za Putinovu ratnu mašinu.
Blumberg je u junu objavio da su najmanje tri najveće ruske banke "tiho" počele da pripremaju zahtev za pomoć centralne banke zbog rasta loših kredita.
Visoko pozicioniarni menadžeri privatno upozoravaju da je stanje kreditnih portfelja mnogo gore nego što pokazuju zvanične statistike.
Guvernerka centralne banke Elvira Nabiulina insistira da su „upozorenja o sistemskoj krizi potpuno neutemeljena“ i da je ruski bankarski sistem „dobro kapitalizovan“.
U maju je čak i državni Centar za makroekonomsku analizu i kratkoročne prognoze upozorio na rizik od sistemske bankarske krize.
"Da li bi to moglo prerasti u sistemsku krizu? Postoje preduslovi za to. Pre ili kasnije moraće da se suoče s ogromnim teretom loših vojnih dugova", kazao je Kenedi.
U međuvremenu, novac je presušio. Prošle jeseni, Nabiulina je preduzela korake da ograniči kreditiranje kako bi obuzdala inflaciju, koja je u martu dostigla 10,3 odsto.
„Imali smo ogroman rast kredita do novembra prošle godine, a onda je u decembru sve naglo palo — i od tada je kreditna aktivnost niska“, kaže Kenedi.
Krediti odbrambeno-industrijskim kompanijama na 65% nivoa u odnosu na 2024.
Krediti odbrambeno-industrijskim kompanijama sada su na oko 65% nivoa iz prethodne godine, prema Kenedijevom novom izveštaju.
"Što se tiče mogućnosti da Rusija ‘kupi’ pobedu na bojnom polju - Moskva već razume da je to izvan njihovih mogućnosti. Niko nema keš", rekao je Kenedi.
Sve ćešće mete su i ruske rafinerije širom zemlje, usled napada ukrajinskih dronova.
Od januara, Ukrajina je pogodila 21 od 38 najvećih ruskih rafinerija, pa i one koje su udaljene više od 1.000 kilometara.
Cene benzina skočile za 40 odsto
Toliki deo proizvodnje je zaustavljen da su cene benzina porasle za 40% od početka godine. Vlasti su uvele racionalizaciju goriva na okupiranom Krimu, a male pumpe u Sibiru zatvaraju se. Društvene mreže prepune su snimaka ogromnih redova automobila koji čekaju da natoče gorivo.
Prigožin je pokušao puč, Hodorkovski ne maršira na Moskvu
Putin je već imao pokušaje puča.
U junu 2023. godine je vođa privatne vojne kompanije Jevgenij Prigožin pokrenuo pobunu protiv vlasti nakon višemesečnih sukoba s vojnim vrhom.
Nekoliko meseci kasnije poginuo je u padu aviona.
Međutim, kako dodaje londonski list, Hodorkovski ne maršira na Moskvu.
Posle deset godina zatvora u Sibiru, oslobođen je 2013. i preselio se u Evropu, gde je 2022. osnovao Antiratni komitet Rusije.
Krivični postupak FSB usledio je nakon što je Parlamentarna skupština Saveta Evrope pokrenula platformu za dijalog sa ruskom demokratskom opozicijom u egzilu.
Hodorkovski je za britanski Telegraf rekao da optužbe FSB pokazuju kako Kremlj oseća "anksioznost zbog pitanja smene vlasti".
"Šta danas imamo u Rusiji? Premijera koga niko nije izabrao, već ga je postavio Putin. Sudove je formirao Putin. Takođe, i parlament čija su mesta popunjena lažiranim izborima i čiju legitimnost niko ne priznaje. Međunarodna legitimnost ruske opozicije mogla bi postati značajan faktor u slučaju iznenadne smene vlasti", smatra on.
Hodorkovski dodaje da Putin želi da diskredituje i zastraši Antiratni komitet.
Anđela Stent, bivša direktorka Centra za evroazijske studije na Univerzitetu Džordžtaun, ocenila je da Kremlj pojačava priču da "Zapad želi da razbije Rusiju".
Hodorkovski ističe da ekonomski problemi Rusije još ne izazivaju ozbiljniji bunt u zemlji, jer narod još ne primećuje probleme, pošto nisu postali toliko teški.
Sve veće oslanjanje na Kinu
Zbog sankcija, Rusija se sve više oslanja na Kinu, ali ta podrška nije bezuslovna.
"Putinova ratna mašina zavisi od saradnje sa Kinom. Predsednik Kine Si Đinping bi mogao da sruši rusku ekonomiju i zaustavi rat sutra ako to odluči", smatra Hodorkovski.
Kina kupuje rusku naftu, ali i uvozi ruski ugalj uz carine i preplavljuje Rusiju jeftinim čelikom i automobilima, što uništava domaću industriju.
Ruski javni finansijski sistem je u problemu – planirani deficit za 2025. godinu sada iznosi 2,6 odsto BDP, što je pet puta više od početne prognoze
To je najveći godišnji deficit od pandemije.
Pad cena nafte, koji je pogodio izvozne i poreske prihode, dodatno pogoršava situaciju, dok rashodi zbog rata rastu za 20 odsto godišnje, dok su rezerve u Nacionalnom fondu prepolovljene, sa 10 na 4,2 biliona rubalja.
Nove sankcije pogađaju oko tri miliona barela dnevno, što je skoro polovina ruskog izvoza.
"Vetrovima je promenjen pravac. Ovo je ključni trenutak za Rusiju", rekao je Tom Kiting, direktor Centra za finansije i bezbednost pri Rojal Junajted Servises Institutu, komentarišući nove sankcije.
Putin ostao bez aduta
Ekonomska slabost Rusije može podstaći Trampa da ide još dalje.
"Jedan od glavnih razloga zbog kojih je on pokušavao da natera Ukrajinu na kompromis bio je taj što će Rusija neizbežno pobediti u ovom ratu. Kako je netaktično rekao u Beloj kući u februaru: ‘Nemate aduta,’“ rekao je bivši američki diplomata.
Sada je možda Putin taj koji nema aduta.
Intenzivan pritisak biće ključan ako Tramp zaista želi da zaustavi rat, kaže Hodorkovski.
"Svi ustupci koji su mogli biti ponuđeni Putinu već su ponuđeni. Sada je vreme da Tramp igra ‘lošeg policajca’. Izgleda da upravo to i radi, gurajući rusku ekonomiju na ivicu kolapsa", naveo je on.
(Kurir.rs/Telegraph/P.V.)