NEOTVARANJEM KLASTERA 3 SRBIJI JE POSLATA JAKO LOŠA PORUKA KOJA OBESHRABRUJE REFORME Potrebno bolje razumevanje i uvažavanje naših napora na putu ka EU!
Evropska unija je i ovoga puta odložila odluku o otvaranju pregovaračkog Klastera 3, na koju Srbija čeka već četiri godine, a ovo odlaganje usledilo je nakon što je debata unutar EU tokom novembra i decembra pokazala da među zemljama članicama EU nema neophodnog konsenzusa o tome.
Kako je Srbija kao država doživela ovu odluku pokazalo se već danas, jer je prvi put posle skoro 15 godina odlučila da ne pošalje svog predstavnika na briselski Samit "Zapadni Balkan - EU". Takav potez Srbije je vrsta protesta, ali i poziva na bolje razumevanje regiona i evropskih integracija i na uvažavanje naših napora da se ispune zadaci na putu ka EU, ocenjuju sagovornici Kurira.
Diplomatska poruka
Nemanja Starović, ministar za evropske integracije, izjavio je da u potpunosti podržava stav predsednika Aleksandra Vučića da Srbija ne učestvuje na današnjem samitu.
- Ovakva odluka predstavlja izraz stvarne posvećenosti našem putu ka članstvu u EU, koji jedino može biti realan i održiv ukoliko je zasnovan na zaslugama, međusobnom poštovanju i iskrenoj posvećenosti zajedničkoj budućnosti. Kratkovidim odsustvom volje da se rezultati reformi u poslednje četiri godine, počevši od izmena Ustava početkom 2022. pa nadalje, vrednuju jednim simboličkim procesnim korakom u pristupnim pregovorima, građanima naše zemlje je poslata veoma loša poruka koja samo pothranjuje anti-evropske narative i obeshrabruje nosioce reformskih procesa u društvu - poručio je Starović na platformi Iks.
Direktor Centra za proučavanje globalizacije Dejan Miletić kaže za Kurir da priča oko Klastera 3 nije završena i da je Srbija zaslužila pozitivan signal iz EU.
- Srbija je jasno stavila do znanja i državama na Zapadnom Balkanu, ali i EU, da nije tek jedna ovca u stadu, nego da ima svoju suverenu politiku, da poštuje ono što je radila i napore koje je uložila i da očekuje da i drugi to poštuju. Naše inicijative i zalaganje našeg rukovodstva pokazuju da je Srbija zainteresovana i da aktivno radi sve što može za nastavak evropskog puta. Međutim, za tango je potrebno dvoje. Za sve što radimo potrebno je da imamo i odgovore EU. Mislim da je ovo diplomatska poruka koja teško da će ostati nezapažena i koja teško može da ostane bez odgovora. Nije teško udaljiti Srbiju, velika je stvar pomoći joj da se u ovim složenim vremenima orijentiše na pravi način. Krajnje je vreme da se posle četiri godine otvori Klaster 3, a ne da ispadne da je priča baltičkih zemalja i Hrvatske važnija od stabilizacije Zapadnog Balkana i napora koje ulaže Srbija - naglašava Miletić.
Na pitanje kakvi se odgovori očekuju na odluku Srbije, Miletić kaže da je pre dvega neophodno bolje razumevanje.
- Možda to bude poziv na uzbuna i unutar Evropskog saveta. Mi vrlo otvoreno pokazujemo crveno svetlo koje mora da bude uočeno i zahteva odgovor. Inače, sve te priče o Zapadnom Balkanu i integracijama ne vrede mnogo, jer Srbija je ključna država Zapadnog Blakana i ona je odgovor na sve te procese. Ovo treba da bude poziv za bolje razumevanje cele situacije i regiona i evropskih integracija, a ako nemamo s druge strane one koji umeju da čuju, ne možemo mnogo da pomognemo - zaključuje Miletić.
Ništa zauzvrat
Slobodan Zečević, direktor Instituta za evropske studije, smatra da je predsednik uradio ono što se od njega tražilo, kao što je usvajanje Zakona o jedinstvenom biračkom spisku i formiranje REM-a, ali da zauzvrat nije dobijen pozitivan odgovor o otvaranju Klastera 3.
- Vučić je izrazio nezadovoljstvo odnosom prema Srbiji. To je vrsta protesta naše zemlje, jer ispunjava ono što se od nje traži, a nije dobila otvaranje Klastera 3. Unutrašnje nezadovoljstvo u EU će biti prisutno, jer su to rituali integracija, a ovim jedna država remeti sklad koji se nameće - izjavio je Zečević za RTS.
I Nikola Perišić iz Centra za društvena istraživanja ocenjuje da neučestvovanje Srbije na ovom događaju treba posmatrati kroz prizmu revolta zbog činjenice da još nije otvoren Klaster 3, uprkos pomacima, pogotovu u oblasti medija zbog konstituisanja Saveta REM-a.
- Nezadovoljstvo treba tražiti i u činjenici da se Ukrajini ubrzava put evropskih integracija i postoje velike šanse da za samo nekoliko godina pregovora postane članica, dok Srbija status kandidata ima od 2014. godine i nema naznaka da će još neko od država Zapadnog Balkana biti uskoro primljen, osim Crne Gore. Ipak, ovakav potez se ne može u potpunosti smatrati diplomatskim i to će definitivno narušiti odnose sa EU, a očekuju nas različite forme dijaloga u Briselu i kada je u pitanju rešavanje statusa Kosova i Metohije, ali i o sudbini evropskih integracija Srbije. Iz toga razloga treba očekivati da EU bude još stroža prema Srbije u narednom periodu, što nas vraća u spiralu lošeg ophođenja Brisela prema Srbiji, a upravo to prouzorkuje izneverena očekivanja koja postoje u Srbiji kada je u pitanju efikasnost evropskih integracija i to sve pospešava evroskepticizam koji je na istorijskom maksimumu. Iz tog začaranog kruga možemo da izađemo jedino ako obe strane učine iskrene namere i kompromise da se pokrenu pregovori s mrtve tačke - objasnio je Perišić za Kurir.