ODREĐEN DATUM NASTAVKA PREGOVORA O OKONČANJU RATA: Ukrajina, Rusija i Amerika završili dvodnevne "konstruktivne" mirovne pregovore u UAE, šta je postignuto?
Ukrajina je 24. januara završila drugu rundu trilateralnih mirovnih pregovorasa Rusijom i Sjedinjenim Američkim Državama u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, čime su okončana dva dana razgovora u okviru obnovljenog, od SAD predvođenog pokušaja da se dođe do rešenja oko rata u Ukrajini. Razgovori između tri zemlje biće nastavljeni u Abu Dabiju 1. februara.
"Veoma konstruktivni razgovori"
Specijalni izaslanik predsednika SAD Stiv Vitkofnaveo je na mreži "Iks" da su dvodnevni pregovori bili "veoma konstruktivni", dodajući da su "(američki) predsednik (Donald) Tramp i ceo njegov tim posvećeni donošenju mira ovom ratu".
- Glavna tema razgovora bili su mogući parametri za okončanje rata - izjavio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski nakon sastanaka.
- Izuzetno cenim svest o neophodnosti američkog nadzora i kontrole procesa okončanja rata i očuvanja stvarne bezbednosti - rekao je Zelenski.
Uloga UAE i američki mirovni okvir
Portparol vlade UAE rekao je da su razgovori vođeni u "konstruktivnoj i pozitivnoj atmosferi" i da su uključivali direktan kontakt ruskih i ukrajinskih predstavnika u okviru mirovnog predloga koji su iznele Sjedinjene Države.
Pozadina pregovora i ključne teme
Pregovori su počeli 23. januara, nakon intenzivnog diplomatskog dana 22. januara, kada se Zelenski sastao sa Trampom u Davosu, dok su američki izaslanici vodili odvojene noćne razgovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Moskvi.
Očekivalo se da se trilateralni razgovori fokusiraju na dva ključna pitanja: budućnost delimično okupiranog regiona Donbasa i moguću obustavu napada na energetsku infrastrukturu - predloge koje su ukrajinski i američki timovi planirali da iznesu ruskoj strani.
- Pitanje Donbasa je ključno - rekao je Zelenski novinarima uoči početka razgovora.
- O njemu će se raspravljati, kao i o modalitetima koje tri strane vide u Abu Dabiju - dodao je on.
Preduslovi Moskve
Razgovori se odvijaju pod jasnim pritiskom Kremlja. Tokom sastanaka u Moskvi 22. januara, Putin je američkoj delegaciji rekao da bez rešavanja teritorijalnog pitanja "nema smisla nadati se" okončanju rata, naveo je njegov pomoćnik Jurij Ušakov.
Putin je insistirao da svaki sporazum mora da reši to pitanje "prema formuli dogovorenoj u Enkoridžu", misleći na sastanak sa Trampom koji je održan u avgustu 2025. godine na Aljasci.
Uoči tog samita na Aljasci, Kremlj je zahtevao da Kijev povuče svoje snage iz delova Donjecke i Luganske oblasti koje Rusija još uvek ne kontroliše u potpunosti.
Ušakov je rekao da je Putin taj stav ponovio američkim pregovaračima, predstavljajući ga kao neuslovljiv preduslov za napredak ka dugoročnom dogovoru.
Ko učestvuje u pregovorima?
Ukrajinsku delegaciju čine visoki zvaničnici, među kojima su sekretar Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu Rustem Umerov i šef Predsedničke kancelarije Kiril Budanov.
Na ruskoj strani, delegaciju predvode visoki predstavnici Ministarstva odbrane, na čelu sa admiralom Igorom Kostjukovim, šefom vojne obaveštajne službe.
Prisustvuju i glavni izaslanik Kremlja Kiril Dmitrijev, kao i američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof. Ruski zvaničnici navode da će se fokusirati na "ekonomska pitanja", dok posebna radna grupa za bezbednost učestvuje u trilateralnom formatu.
Ekonomska pitanja i zamrznuta ruska sredstva
Ekonomski deo pregovora uključuje razgovore o korišćenju ruske imovine zamrznute u Sjedinjenim Državama za finansiranje posleratne obnove Ukrajine, kao i za pokrivanje predložene članarine od milijardu dolara za Trampov "Odbor za mir".
Savetnik predsednika Ukrajine Dmitro Litvin izjavio je da se razgovori odvijaju u više formata - kroz zajedničke sesije, odvojene bilateralne sastanke i manje radne grupe podeljene po temama.
Pitanje Donbasa - teritorija ostaje najsporniji deo pregovora
Rusija već dugo zahteva povlačenje ukrajinskih snaga iz Donbasa, a nakon više od decenije sukoba, Kremlj sada svaku buduću obustavu vatre vezuje za ono što Kijev opisuje kao kapitulaciju u tom regionu.
Luganska oblast je gotovo u potpunosti pod ruskom kontrolom, dok ukrajinske snage i dalje drže delove Donjecke oblasti - oko 6.600 kvadratnih kilometara, uključujući ključne gradove Slavjansk i Kramatorsk.
Ukrajina je odbacila mogućnost povlačenja. Zvaničnici su naveli da bi Kijev mogao da razmotri alternativne aranžmane, poput demilitarizovane zone, dok je američka strana predložila i formiranje slobodne ekonomske zone u delovima regiona.
Zelenski je naglasio da svaku odluku o teritoriji moraju da donesu Ukrajinci, putem izbora ili referenduma.
Istraživanje iz decembra pokazalo je da bi oko 75% Ukrajinaca odbacilo mirovni sporazum bez bezbednosnih garancija koji bi uključivao povlačenje iz Donbasa. Uprkos tome, Moskva nije promenila stav.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da Rusija insistira na povlačenju ukrajinskih oružanih snaga iz Donbasa, nazivajući to važnim uslovom za okončanje rata.
Primirje u energetskom sektoru
Energetska bezbednost predstavlja drugi stub pregovora.
Ukrajina i Sjedinjene Države planiraju da predlože Rusiji obustavu napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, u zamenu za to da se Kijev uzdrži od udara na ruske rafinerije nafte i naftne tankere, prenosi Financial Times.
Ukrajina se suočava sa ekstremnom hladnoćom i poremećajima u snabdevanju grejanjem i električnom energijom nakon novih ruskih napada na energetski sektor, što je čak dovelo do proglašenja vanrednog stanja.
Ideja o energetskom primirju već se ranije pojavljivala.
U decembru 2025. godine Zelenski je predložio privremenu obustavu napada na energetske objekte, ali je Kremlj to odbio, navodeći da Rusija traži "dugoročni mir, a ne primirje".
Ranije je i tridesetodnevni moratorijum na napade na energetske objekte, uveden na proleće 2025. nakon pregovora Trampa i Putina, propao bez trajne deeskalacije.
Kijev je optužio Rusiju da je nastavila napade, dok je Moskva optužila Ukrajinu za udare na energetske ciljeve unutar Rusije.
Šta će se dešavati dalje?
Očekivanja za veliki pomak ostaju niska. Prema rečima ukrajinskog predsednika, pregovori traju dva dana, a pregovarački timovi bi trebalo da izvestе o eventualnom napretku.
Uoči razgovora, Zelenski je naveo da je sa ukrajinskom delegacijom razgovarao o dnevnom redu, formatu i očekivanim ishodima.
Ruska državna agencija TASS, pozivajući se na neimenovane izvore, navela je da će se pregovori uglavnom fokusirati na pronalaženje zajedničkog osnova.
Za sada, dve glavne teme ostaju budućnost Donbasa i potencijalno energetsko primirje. Rusija insistira na maksimalističkim teritorijalnim zahtevima, dok Kijev odbacuje povlačenje i zahteva čvrste bezbednosne garancije.
(Kurir.rs/Kyiv Independent/Preneo: V.M.)