Kongres SAD razmatra zakon o navodnoj diskriminaciji Albanaca u Srbiji! Nejednakost ili politika - Srbija pred novim međunarodnim izazovom
U nacrtu zakona, koji je usvojen skoro bez ijednog glasa protiv, fokus je na području Preševa, Bujanovca i Medveđe. Traži se razmatranje tzv. pasivizacije adrese Albanaca, kao i navodne diskriminacije u obrazovanju i upotrebi albanskog jezika u javnim institucijama.
Iako proces treba tek da prođe Predstavnički dom, a onda i Senat, da bi dobio potpis američkog predsednika, što nije zagarantovano, ovo se može doživeti kao pritisak i rezultat albanskih lobista koji po važnim adresama sveta vrlo aktivno podrivaju Srbiju.
Kako će teći novo poglavlje pozicioniranja Srbije nakon krize sa NIS-om, evropske uredbe o ukidanju ruskog gasa i predloga zakona Kongresa SAD o navodnoj diskriminaciji Albanaca u Srbiji, za Kurir televiziju, govorili su Ognjen Gogić, politikolog, Sava Stambolić, Centar za društvenu stabilnost i Aleksandar Jerković, programski direktor Odbora za kontrolu i opservaciju (OKO).
"Nema dovoljno političke volje"
Ognjen Gogić tvrdi da nije izvesno kada će kalendar zakonskih aktivnosti stupiti na dnevni red jer to svakako nije prioritet Americi.
- Taj predlog zakona je odobren u Odboru za spoljnu politiku kao jednog od domova u američkom kongresu. I tu je dobio većinu, ali to samo po sebi nije dovoljno. Dakle, taj zakon treba da bude tek na dnevnom redu plenuma, da kažemo, Predsedničkog doma. I tu postoji kalendar zakonskih aktivnosti. Sad je pitanje kada će on biti uvršten na dnevni red. Tako da tu uopšte nema nekih jasnih rokova kada bi to moglo da se dogodi, da kad plati se kalendar tih njihovih zasedanja, pa se onda tu stavlja dnevni red. Ako dobije većinu u Predsedničkom domu, onda se upućuje u senat. Takođe isto nije izvesno kada će da bude na dnevnom redu jer to svakako nije prioritet u Americi. I onda ide sačinjavanje na potpis američkom predsedniku - rekao je Ognjen i dodao:
Dobio podršku u odboru
Kako je Ognjen rekao, sumnjao je da će zakon biti usvojen zato što je u decembru 2025. godine usvojen drugi zakon o autorizaciji nacionalne odbrane.
- Mislim da nema dovoljno volje političke da se usvoji taj zakon u američkom kongresu. Zakon je dobio podršku u tom odboru, to je nesumnjivo. Međutim, sumnjao sam da će biti usvojen zato što je u decembru prošle godine, pre mesec-dva, usvojen drugi jedan zakon o autorizaciji nacionalne odbrane. To je jedan obuhvatan zakon koji se godišnje u SAD i jedan deo tog zakona, je isto još jedan zakon koji se zove zakon o prosperitetu i demokratiji zapadnog Balkana. Dakle i taj zakon se bavi zapravo ovim našim prostorom i između ostalog se bavi dijalogom Beograda i Prištine i očekivanjima koje Amerika ima od tog procesa i generalno stabilnostima na Balkanu.
Kontinuirani rad albanskog lobija
Kako je Sava Stambolić istakao, dani su prošli kada smo bili izloženi ozbiljnoj satanizaciji.
- Ne bih se složio da je to ostavilo loš utisak na nas, s obzirom da vi kada kucate na Guglu podatke o ovom događaju izaći će vam neki potpuno nebitni mediji. Prošli su oni dani kada smo bili izloženi ozbiljnoj satanizaciji na tom planu i mi danas imamo američke televizije koje funkcionišu po franšizi ovde u Srbiji. Klima je dosta drugačija nego što je tada bila i albanski faktor više ne može da računa na tu vrstu lakovernosti čak i američke publike za te tvrdnje o navodnoj diskriminaciji - naveo je Sava Stambolić i dodao:
Možemo videti da su sela u opštini Preševo uglavnom pusta i najveći broj albanskog stanovništva je napustilo taj prostor, rekao je Sava.
- Kada pogledate opštine Medveđa, Bujanovac i Preševo, na teritoriji opštine Preševo možete videti da su sela tamo uglavnom pusta i najveći broj albanskog stanovništva je napustilo taj prostor i preselio se u Zapadnu Evropu i na druga mesta. Tamo nema ni toliko stanovništva koje bi bilo diskriminisano a ono koje je tamo, Srbija sa njim preko svog koordinacionog tela i na druge načine sarađuje sasvim dobro. Imamo činjenicu da uopšte i Medveđu Srbi čine apsolutnu većinu, u Bujanovcu značajni faktor čine romski i srpski narod zajedno sa albanskim.
"Obaveštajne službe u kontaktu sa dubokim kriminalom širom Evrope"
Kako je Aleksandar istakao, pitanje je koliko je isplativ posao kojim se mahom Albanci sa Kosova bave u evropskim zemljama.
- Jedna od glavnih poluga Albanaca je široka mreža mafija, po Evropi i svetu. Određeni broj obaveštajnih službi takođe ima kontakt sa dubokim kriminalom širom Evrope i s obzirom na to kako ide svet moguće je da se težište nekakvih saradnji prebacuje sa onih zvaničnih poluga. Kada posmatrate Zapadnu Evropu, pitanje je koliko je isplativ posao kojim se mahom Albanci sa Kosova bave u tim zemljama i onda dolazimo do Odbora i odakle im sredstva za lobiranje jer lobiranje u Srbiji zakonski nije dozvoljeno - rekao je Aleksandar Jerković i dodao:
Stara pravila prestaju da važe
Ako određeni broj Srba ima jedan stav o nečemu oni onda ne mogu da imaju svog predstavnika u parlamentu, istakao je Aleksandar.
- Predsednik je govorio da pravila po kojima smo živeli kao svet prestaju da važe ubrzano i onda ne bi trebalo ni da se čudimo što se dešavaju neke nelogične stvari ili stvari mimo naših očekivanja. Ako imate grupu Srba za njih važi cenzus od tri odsto i ako 15 hiljada Srba ima jedan stav o nečemu oni onda ne mogu da imaju svog predstavnika u parlamentu ali 15 hiljada Albanaca sa Preševa mogu da imaju.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs