ŽESTOK NAPAD UKRAJINSKIH DRONOVA: Uništeni ruski avioni vredni milijardu dolara! Udar duboko iza linija fronta! (VIDEO)
Ukrajinski dronovi uništili su 15 ruskih vojnih letelica na aerodromima duboko iza linija fronta.
Dramatični snimci prikazuju kako dronovi uspešno pogađaju avione na pet različitih vojnih aerodroma.
Ukrajinska obaveštajna služba SBU saopštila je da je uništeno 11 lovaca Suhoj i MiG, tri helikoptera i jedan transportni avion Antonov An-26.
Navodi se da ukupna vrednost uništenih letelica prelazi milijardu dolara.
SBU je naveo da je iza napada stajala njihova elitna jedinica Alfa. Uništeni su avioni Su-30SM i Su-34, među najvažnijim ruskim borbenim letelicama na prvoj liniji fronta, zajedno sa starijim avionima Su-27 i Su-24, koji se koriste za napade na Ukrajinu.
Ukrajina je takođe uništila presretače MiG-31. Ovi avioni predstavljaju ključni deo ruskog sistema protivvazdušne odbrane i često se koriste za lansiranje hipersoničnih raketa Kinžal.
Tri uništena helikoptera, Mi-8, Mi-26 i Mi-28, ozbiljno su narušila ruske transportne i logističke kapacitete.
SBU je dodao da su tokom operacije uništena i skladišta goriva i municije.
Napadi su izvedeni svega nekoliko nedelja nakon što je ista jedinica Alfa uništila ili onesposobila ruske sisteme protivvazdušne odbrane u vrednosti procenjenoj na četiri milijarde dolara.
Pogođeni su raketni sistemi S-300, S-350 i S-400, kao i napredni radarski sistemi.
Stiže ciča zima
Iako je uništavanje letelica dalo SBU razlog za slavlje, jedan visoki ukrajinski poslanik danas je upozorio da Ukrajince u naredne tri nedelje čeka izuzetno težak period zbog naglog pada temperatura i intenzivnih ruskih napada na energetski sistem, koji su već ostavili milione ljudi bez struje i grejanja.
Uprkos napretku u mirovnim razgovorima, koji su doveli do prvih trilateralnih pregovora Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država, Rusija je pojačala bombardovanje područja daleko iza linije fronta koja se proteže istočnom i južnom Ukrajinom.
Prema zvaničnim prognozama, sledeće nedelje se u severnim i istočnim delovima Ukrajine očekuju temperature ispod minus 20 stepeni Celzijusa, što je izuzetno nisko za tu zemlju.
"Loša vest je da će zaista biti mrazeva i da će biti teško", rekao je Andrij Gerus, predsednik parlamentarnog odbora za energetiku, za nacionalni TV kanal Maraton.
"Dobra vest je da treba izdržati tri nedelje, a onda će biti lakše", dodao je on, pozivajući se na prognozirano otopljenje i veću proizvodnju solarne energije zbog dužih dana.
Ruski napadi osakatili energetski sistem
Poslednja dva ruska napada raketama i dronovima na glavni grad Kijev u januaru ostavila su oko milion ljudi bez električne energije i 6.000 stambenih zgrada bez grejanja. Nakon višenedeljnih popravki, oko 700 zgrada i dalje nema grejanje.
Slična situacija prisutna je širom zemlje, jer su severna i istočna Ukrajina, u kojima se nalaze veliki gradovi poput Kijeva, Harkova, Černjihiva i Sumija, redovno meta napada, što dovodi do ograničenja snabdevanja industrije i nestanaka struje za građane.
Napadi na elektrane, prenosni energetski sistem i gasni sektor od početka su ključni elementi ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu pokrenute u februaru 2022. godine. Moskva tvrdi da time nastoji da oslabi sposobnost Ukrajine da vodi rat.
Direktor najvećeg privatnog proizvođača električne energije u Ukrajini, kompanije DTEK, rekao je prošle nedelje za Reuters da se zemlja približava "humanitarnoj katastrofi" zbog oštećenja energetskog sistema usred ekstremno niskih temperatura i pozvao na prekid napada na energetsku infrastrukturu. Kijev je, s druge strane, gađao rusku infrastrukturu za preradu nafte kako bi smanjio državne prihode kojima se finansira rat.
Ukrajinsko udruženje za solarnu energiju saopštilo je da je tokom 2025. godine u rad pušteno oko 1,5 gigavata novih solarnih kapaciteta i da je ukupna instalirana snaga solarnih postrojenja u Ukrajini premašila 8,5 gigavata, uključujući i kućne instalacije.
Ta količina je veća od ukupne instalirane snage tri ukrajinske nuklearne elektrane koje su pod kontrolom Kijeva, a koja iznosi 7,7 gigavata, i pomogla je zemlji da se izbori sa situacijom tokom popravki tih postrojenja prošlog leta, ali proizvodnja zavisi od vremenskih uslova.
Predsednik Volodimir Zelenski izjavio je ovog meseca da oštećeni energetski sistem Ukrajine ove zime pokriva samo 60 odsto potreba zemlje za električnom energijom, uz proizvodni kapacitet od 11 gigavata naspram potrebnih 18 gigavata.
Maksimalni uvoz električne energije iz zemalja Evropske unije, u kombinaciji sa restrikcijama struje u čitavim regionima, ipak omogućava da sistem ostane u ravnoteži.
Kurir.rs/Telegraf/Agencije