Ovo selo svi znaju kao "Romski Monako": Uložili milione, luksuzne palate niču kao pečurke, a znakovi dolara i mercedesa bodu oči na svakom ćošku
Naselje Buzesku u Rumuniji postalo je svetski poznato po ogromnim palatama koje romski stanovnici ovog mesta decenijama unazad grade, a koje privlače pažnju turista. Kuće sa visokim mermernim stubovima, tornjevima i krovovima nalik šatorima u rumunskoj unutrašnjosti broje se u hiljadama, pa Buzesku s razlogom mnogi nazivaju "Romski Monako".
Ove romske palate počele su da niču početkom 90-ih godina prošlog veka, nakon pada komunizma, kada su pojedini pripadnici romskih zajednica došli do novca, uglavnom sakupljajući i prodajući staro gvožđe i baveći se sitnom trgovinom.
Pogledajte u galeriji fotografije romskih palata u naselju Buzesku:
Komšije se često nadmeću u tome čija palata će biti velelepnija. Ono što je još interesantnije, frontovi ovih dvoraca često znaju da budu ukrašena znakovima dolara ili mercedesa - jer ih njihovi ukućani smatraju statusnim simbolom bogatstva - ali i fotografijama samih vlasnika kuća.
Kako piše Geokutak, koji je podelio snimak vožnje kroz ovo neobično naselje, Buzesku je "verovatno jedino mesto na svetu u kome je glavna ulica ispunjena bukvalno dvorcima".
"Sve je počelo još u doba komunizma, kada su Romi iz ovog sela zarađivali ‘masne pare’ na slabo regulisanom tržištu sekundarnih sirovina. Tada se javila i želja da svaka porodica prikaže koliko je uspešna tako što će sagraditi što grandiozniju kuću. Ipak, računi znaju da budu skupi, a otkako im je zemlja ušla u EU i njihov posao je dosta slabiji, pa Romi koji su sagradili ove dvorce uglavnom žive samo u malom delu kuće, kako ne bi plaćali grejanje i klimu za ovolike kućerine", navodi.
Buzesku se nalazi na sedamdesetak kilometara od Bukurešta i u Rumuniji nema pozitivnu reputaciju, ali svet ga gleda s oduševljenjem. Stil "romskih palata" je danas veoma prepoznatljiv i kako tvrdi rumunski arhitekt Rudolf Graef, ne bi trebalo da se doživljava kao kič. Kako ističe, u pitanju je deo rumunske istorije, suprotno modernoj arhitekturi kakvu nameće država.
- Krovovi koji oblicima podsećaju na azijske hramove, zapravo su "preterivanje" u tipičnim rumunskim arhitektonskim elemenatima, objašnjava Graef i dodaje da se stilovi se razlikuju od regije do regije: - U srednjoj Rumuniji romske palate inspirirane su katoličkim crkvama, na jugozapadu su kopije neoklasicističkih zdanja, a na istoku i na jugu su interpretacije tradicionalnih kuća bojara, odnosno nekadašnje aristokratije.
Kostika Stanku, čelnik romske zajednice u Buzeskuu, povezuje nicanje prvih "palata" s tim što je Romima vraćen deo zlata koje su im zaplenili komunisti. Romi tradicionalno daruju zlatnike pri rođenju deteta ili na venčanju. Zlatnici se prenose generacijski, a mnoge su ih Romkinje pretvorile u ogrlice.
Međutim, režim Nikolajea Čaušeskua usvojio je 1978. dekret kojim su službeno svi Rumuni, ali ciljalo se prvenstveno na Rome, morali svoje zlato da predaju vlastima. U većini slučajeva predaja je dokumentovana što je olakšalo proceduru povraćaja romskog zlata.
Ove palate se grade kako bi se vlasnici razmetali uspehom, napominje arhitetkta. Ponekad su i kopije postojećih zgrada, poput jedne u selu Buzesku, stotinu kilometara južno od Bukurešta. Tamo je, recimo jedan bogati član mesne romske zajednice Dan Finutu, izgradio kuću po modelu zgrade suda u kojoj je osuđen za prevaru. Komšije se često, nadograđujući spratove, nadmeću u visini.
Mnogi vlasnici palata u Buzeskuu kažu da su novac zaradili preprodajom otpada, dok su drugi klasični gastrabajteri. Kuće su često potpuno prazne, dok njihovi stanovnici žive u inostranstvu, ili koriste samo nekoliko prostorija s obzirom na to da su računi visoki, a velike salone nakićene mermerom i zlatom čuvaju za svečane prilike.
Bonus video: