RANJEN, ALI I DALJE OPASAN! Kako bi Iran mogao da uzvrati ako ga Tramp napadne? Postoje tri scenarija
Gotovo pola veka Iran se priprema za rat sa Sjedinjenim Američkim Državama. U nemogućnosti da parira američkoj vojnoj sili, Teheran se fokusirao na načine kako da nanese snažne udarce koji bi mogli da uzdrmaju Bliski istok i globalnu ekonomiju.
Dok američka udarna grupa nosača aviona stiže na Bliski istok, a predsednik SAD Donald Tramp upozorava da bi mogao da izvrši napad na Iran, strah od šireg rata ponovo raste.
Iako je znatno oslabljen izraelskim i američkim napadima prošlog leta, kao i rastućim unutrašnjim nemirima, iranski režim i dalje ima niz opcija za uzvratni udar, tvrde stručnjaci - od napada na američke interese i Izrael, preko mobilizacije savezničkih grupa, do ekonomskih protivmera koje bi mogle da iazovu globalne potrese.
Egzistencijalna pretnja i odgovor punim kapacitetom
Način na koji će Teheran koristiti raspoloživa sredstva zavisi od nivoa pretnje za koju proceni da mu preti.
- Režim ima mnogo sposobnosti koje može da upotrebi ako ovo doživi kao egzistencijalni rat - rekao je Farzin Nadimi, viši saradnik Vašingtonskog instituta, specijalizovan za bezbednosna i odbrambena pitanja Irana.
- Ako ovo shvate kao završni rat, mogli bi da upotrebe sve što imaju.
Rakete i dronovi
Veruje se da Iran ima na hiljade raketa i dronova u dometu američkih trupa stacioniranih u više zemalja Bliskog istoka, a zapretio je da će ih napasti, kao i Izrael.
U junu, nakon što je Izrael izveo iznenadni napad na Iran, Islamska Republika je uzvratila lansiranjem talasa balističkih raketa i dronova na Izrael, pri čemu je pričinjena šteta uprkos sofisticiranim izraelskim sistemima protivvazdušne odbrane.
Iranski zvaničnici tvrde da su zalihe korišćene u tom sukobu obnovljene, dok američki zvaničnici smatraju da to oružje, testirano u borbi, zajedno sa zastarelim ruskim i američkim borbenim avionima, i dalje predstavlja ozbiljnu pretnju.
Iranski samoubilački dron "šahed", na primer, pokazao se kao razorno sredstvo u ratu u Ukrajini. Iran je takođe razvio, testirao ili rasporedio više od 20 vrsta balističkih raketa, uključujući sisteme kratkog, srednjeg i dugog dometa, koji mogu da ugroze ciljeve čak i u južnoj Evropi.
- Imamo 30 do 40 hiljada američkih vojnika raspoređenih u osam ili devet objekata u tom regionu - rekao je američki državni sekretar Marko Rubio u sredu.
- Svi su u dometu više hiljada iranskih bespilotnih letelica i iranskih balističkih raketa kratkog dometa koje ugrožavaju prisustvo naših trupa.
Dvojica američkih zvaničnika rekla su za CNN da iranske vojne sposobnosti, iako brojčano slabije i tehnološki zastarele u odnosu na savremene američke sisteme, znatno otežavaju odlučujući američki udar na tu zemlju.
Iran je više puta upozorio da bi u slučaju napada uzvratio udarima na američke saveznike u regionu. Kada su američki bombarderi prošlog leta napali iranska nuklearna postrojenja, Iran je izveo presedan lansiranjem raketa na Katar, ciljajući vazduhoplovnu bazu Al-Udeid - najveću američku vojnu bazu na Bliskom istoku.
Mobilizacija saveznika i posredničkih snaga
Tokom poslednje dve godine Izrael je teško pogodio iransku regionalnu mrežu saveznika, znatno ograničivši sposobnost Teherana da projektuje moć van svojih granica.
Ipak, te grupe su obećale da će braniti Islamsku Republiku. Iračke formacije poput Kataib Hezbolaha i Harakat al-Nudžabe - milicija koje su i ranije napadale američke snage - kao i libanski Hezbolah, saopštile su ove nedelje da će priteći u pomoć Iranu ukoliko bude napadnut.
U nedelju je Abu Husein al-Hamidavi, komandant Kataib Hezbolaha, pozvao iranske lojaliste "širom sveta da se pripreme za sveopšti rat u podršku Islamskoj Republici".
Uprkos pretnjama, iranski saveznici suočavaju se s ograničenjima. U Libanuje nekada moćni Hezbolah ozbiljno oslabljen nakon 13 meseci sukoba s Izraelom i sada se suočava s unutrašnjom kampanjom razoružavanja.
U Irakusu iranski saveznici snažni, ali i oni nailaze na prepreke od strane centralne vlade, koja je pod sve većim pritiskom SAD da ograniči iranski uticaj.
Huti u Jemenu bili su meta napada i Izraela i SAD, ali i dalje ostaju jedan od najmoćnijih iranskih saveznika i nagovestili su da će braniti svog pokrovitelja. Prošlog vikenda objavili su video-snimak broda u plamenu, uz kratak natpis: "Uskoro".
Uz iransku podršku, Huti su prethodnih godina napadali Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate i Izrael, kao i američke brodove u Crvenom moru.
Ekonomski rat i udar na globalnu trgovinu
Iran je više puta upozoravao da rat protiv njega ne bi bio ograničen na Bliski istok, već bi izazvao potrese širom sveta. Iako vojno slabiji, Teheran ima značajnu polugu u mogućnosti da poremeti energetska tržišta i globalnu trgovinu u jednom od strateški najosetljivijih regiona sveta.
Iran, jedan od najvećih svetskih proizvođača energije, nalazi se uz Ormuski moreuz - uski morski prolaz kroz koji prolazi više od petine svetske nafte i veliki deo tečnog prirodnog gasa.
Režim je zapretio da bi ga zatvorio u slučaju napada, što bi, upozoravaju stručnjaci, moglo da dovede do naglog rasta cena goriva i globalne ekonomske krize.
- Čak i delimični poremećaji mogli bi da izazovu oštre skokove cena, poremete lance snabdevanja i pojačaju inflaciju širom sveta - rekao je Umud Šokri, energetski strateg sa sedištem u Vašingtonu.
- U takvom scenariju, globalna recesija bila bi realan rizik.
Takav potez verovatno bi bio poslednja opcija za Iran, jer bi ozbiljno poremetio i njegovu sopstvenu trgovinu, kao i trgovinu susednih arapskih država, od kojih su mnoge lobirale kod Trampa protiv napada na Iran i obećale da neće dozvoliti korišćenje svoje teritorije za napad.
Iran tvrdi da ima pomorske baze duboko ispod zemlje duž obale, sa desetinama brzih jurišnih čamaca spremnih za raspoređivanje u vodama Persijskog zaliva.
Vojska je tokom tri decenije razvijala sopstvenu flotu brodova i podmornica, uz ubrzanu proizvodnju poslednjih godina u iščekivanju mogućeg pomorskog sukoba.
Penzionisani viceadmiral Robert Harvord, bivši komandant američkih specijalnih snaga i zamenik komandanta Centralne komande SAD, rekao je da iranske pomorske sposobnosti i saveznici predstavljaju izazov za brodarstvo u Ormuskom moreuzu koji "može biti vrlo brzo rešen". Međutim, "asimetrična" sredstva poput mina, dronova i drugih taktika mogla bi ozbiljno da otežaju plovidbu i protok nafte.
Istorijski presedani i globalni rizik
Iranska sposobnost da poremeti globalni transport i uzdrma svetsku ekonomiju ima istorijske presedane. Krajem dugotrajnog rata s Irakom osamdesetih godina, Iran je postavljao morske mine u Persijskom zalivu, uključujući i blizu Ormuskog moreuza.
Jedna od njih je 1988. gotovo potopila američki brod USS Samuel Roberts tokom pratnje kuvajtskih tankera u tzv. "Ratu tankera".
Godine 2019. nekoliko naftnih tankera napadnuto je u Omanskom zalivu tokom pojačanih tenzija nakon Trampovog povlačenja SAD iz nuklearnog sporazuma s Iranom. Široko se verovalo da je Iran odgovoran.
Nedavno su, tokom rata Izraela i Hamasa, Huti poremetili komercijalni saobraćaj u moreuzuBab el-Mandeb u Crvenom moru, kroz koji prolazi oko 10% svetske pomorske trgovine.
Zajedno sa sposobnošću Irana da ugrozi saobraćaj kroz Ormuski moreuz, Teheran raspolaže nesrazmerno velikom moći da nanese globalnu ekonomsku štetu.
- Sledeći rat možda neće početi u centru Teherana, već u Ormuskom moreuzu i Persijskom zalivu - zaključio je Nadimi.