PRETI GLOBALNA ESKALACIJA SUKOBA?! Tramp pokušava u rat dublje da uključi partnere iz Evrope, ZBOG JEDNOG RAZLOGA - Evo o čemu je reč
Rat u Ukrajini ušao je u 1470 dan, a rat na Bliskom istoku u peti dan. Broj žrtava raste, kao što raste i strah od nove energetske krize.
Ko taj sukob za sada samo posmatra, a ko će se priključiti, za "Puls Srbije", govorili su Boško Jakšić, spoljnopolitički komentator i novinar, dr Aleksandar Lukić, Institut za političke studije, Mihailo Savić, analitičar za međunarodne odnose i dr Dejan Miletić, direktor Centra za proučavanje globalizacije.
- Potrebno je da odluku izglasa Savet - reč je o telu od oko 80 članova. U javnosti se govori o osam islamskih sveštenika i pravnika koji bi trebalo da izaberu novog vrhovnog vođu. Kao potencijalni kandidati pominju se sin ubijenog Ali Khameneia, ali i unuk osnivača Islamske revolucije, Ruholah Khomeinija. I jedan i drugi figuriraju kao mogući naslednici - rekao je Jakšić.
Presudna figura iranske politike
Dodao je da će izbor novog vrhovnog vođe biti ključan za budući pravac Irana, jer od njegovih političkih opredeljenja zavisi dalji tok politike.
- Imajući u vidu ulogu koju vrhovni vođa ima u iranskoj politici, izbor je od presudnog značaja. On je nesumnjivi posrednik, a njegova reč je konačna u pitanjima unutrašnje i spoljne politike, odbrane i drugih ključnih državnih odluka. To je funkcija sa ogromnom moći, pa će mnogo zavisiti od toga kakva će biti politička opredeljenja novog vrhovnog vođe. Ukoliko to bude konzervativac, poput Hamneija, koji je snažno podržavao Islamsku revolucionarnu gardu i konzervativno krilo unutar teokratije, može se očekivati nastavak dosadašnje politike - objasnio je.
Neujednačene poruke iz Vašingtona
Savić ocenjuje da Trampove izjave o prekidu pregovora treba uzeti s rezervom, jer iz američke administracije stižu oprečne poruke koje ukazuju na nedostatak jasne strategije.
- Poruku Donalda Trampa da je prekasno za bilo kakve pregovore ne treba shvatati previše doslovno, posebno kada dolaze od njega, koji je poznat po tome da često menja ton i stavove. To se videlo i u pokušajima da se objasni zbog čega su Sjedinjene Države ušle u ovaj rat. Iz administracije dolaze kontradiktorne izjave, bez jasne i konzistentne strategije - naveo je Savić.
Nejasni ciljevi i šira agenda
Prema rečima Savića, ni vodeći američki mediji ne uspevaju da razjasne stvarne ciljeve sukoba, dok se iza zvaničnih obrazloženja sve češće naslućuje šira strategija usmerena na slabljenje iranskog režima.
- Čak ni vodeći američki mediji, poput The New York Times-a i The Washington Post-a, koji generalno podržavaju spoljnopolitičke intervencije, ne uspevaju da jasno definišu šta je tačan cilj ovog rata i zbog čega je on započet. U više navrata vršili su pritisak na zvaničnike Trampove administracije da preciznije objasne ciljeve i strategiju. Pet dana od početka rata nameće se pitanje: da li je nuklearni program zaista ključna tačka?Svakom ozbiljnom posmatraču jasno je da je širi cilj izraelske politike slabljenje, pa čak i rušenje iranskog režima - kaže.
Troškovi kao ograničavajući faktor
Miletić ističe da je prerano govoriti o globalnoj eskalaciji, ali upozorava da visoki troškovi rata mogu naterati Vašington da teret sukoba podeli sa evropskim i bliskoistočnim partnerima.
- Teško je, na osnovu informacija kojima trenutno raspolažemo, donositi tako radikalne zaključke i govoriti o početku Trećeg svetskog rata. Ipak, jasno je da Sjedinjene Američke Države nisu spremne da dugoročno snose ogromne troškove ovog sukoba bez jasne računice kako će im se to isplatiti. Rat je izuzetno skup. Zbog toga je realno očekivati da Vašington pokuša da u sukob dublje uključi partnere - kako iz Evrope, tako i sa Bliskog istoka - deleći teret politički, finansijski i vojno - rekao je Miletić.
- Takva dinamika može stvoriti opasnu inerciju i dodatno proširiti sukob, jer kada se više aktera uključi, proces izlaska iz krize postaje znatno složeniji. Sjedinjene Države će deo troškova pokušati da kompenzuju kroz rast cena nafte, imajući u vidu da su danas jedan od ključnih proizvođača i distributera energenata. Međutim, rast cena nafte odgovara i drugim velikim izvoznicima, uključujući Rusiju, pa je pitanje kolika je stvarna strateška dobit - naveo je.
Rizik širenja i energetska računica
On upozorava da bi uključivanje više aktera moglo dodatno zakomplikovati izlazak iz krize, dok eventualni rast cena nafte ne donosi jednostranu korist, jer pogoduje i drugim velikim proizvođačima, poput Rusije.
- Što se tiče Donalda Trampa, s njim je, u političkom smislu, zaista moguće očekivati različite scenarije. On može da okonča rat onako naglo kako je i započet, tim pre što je i sam najavljivao da sukob neće dugo trajati - nekoliko dana ili nekoliko nedelja. Ipak, malo je verovatno da bi Tramp ušao u otvoreni kopneni rat sa Iranom. Takva operacija bila bi izuzetno komplikovana i zahtevala bi daleko veće resurse, ljudstvo i logistiku - rekao je Lukić.
Težak teren i unutrašnji pritisci
Lukić zaključuje da bi direktna kopnena invazija na Iran bila izuzetno rizična i skupa, zbog čega se kao realnija opcija pominje pokušaj destabilizacije iznutra.
- Iran je teritorijalno velika i geografski zahtevna zemlja, pa bi klasična kopnena invazija spolja bila veoma teška, gotovo neizvodljiva bez ogromnih gubitaka i dugotrajnog angažmana. Zbog toga se u analizama češće pominje mogućnost destabilizacije iznutra - kroz podsticanje oružane pobune ili podršku određenim grupama. Najčešće se u tom kontekstu spominju Kurdi, kako oni unutar Irana, tako i kurdske strukture iz regiona, koji imaju sopstvene političke interese i dugogodišnje tenzije sa centralnim vlastima - zaključio je.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs