Konačno da dobijemo odgovor: Zašto vidimo reklame za stvari o kojima smo pričali
Ideja da nas aplikacije špijuniraju preko mikrofona zvuči kao scenario iz nekog hit trilera o tehnologiji, ipak, većina stručnjaka za bezbednost i digitalni marketing tvrdi da takvo prisluškivanje u praksi gotovo sigurno nije način na koji funkcionišu reklame na internetu.
Tehnološke kompanije više puta su javno negirale da koriste mikrofone telefona za ciljanje oglasa, čak je i šef Instagrama Adam Moseri rekao da ta aplikacija ne koristi mikrofon telefona da bi prisluškivala razgovore, naglašavajući da bi takva praksa predstavljala ozbiljno kršenje privatnosti i brzo bi se primetila kroz potrošnju baterije ili indikator mikrofona na telefonu.
Algoritmi prave precizne pretpostavke
Pa ipak, osećaj da telefon zna šta ste upravo rekli nije potpuno bez razloga. Digitalni ekosistem danas prikuplja ogromne količine podataka o korisnicima, toliko da oglašivačima često nije potrebno da čuju vaše razgovore kako bi pogodili šta vas zanima.
Internet kompanije analiziraju istoriju pretrage, klikove, lokaciju, sadržaj koji gledate, prijatelje sa kojima komunicirate i čak navike ljudi koji su slični vama. Na osnovu tog ogromnog skupa podataka algoritmi prave vrlo precizne pretpostavke o tome šta biste mogli da kupite.
Aplikacije mogu da prate gde se nalazite i sa kim provodite vreme
U praksi to znači da vaš telefon često zna mnogo više o vama nego što mislite, na primer, aplikacije mogu da prate gde se nalazite i sa kim provodite vreme. Ako sedite u kafiću sa prijateljem koji stalno pretražuje temu putovanja u Diznilend, algoritmi mogu zaključiti da ste deo iste društvene mreže i početi da vam prikazuju slične reklame. U tom slučaju oglas se pojavi nakon razgovora, ali razlog zapravo nije razgovor već digitalni trag koji je ostao iza vas.
Postoji i psihološki razlog zbog kog sve to deluje mnogo misterioznije nego što zaista jeste. Ljudi su izuzetno dobri u primećivanju obrazaca koji imaju veze sa njima samima. Ako dnevno vidimo hiljade reklama, gotovo sve ignorišemo, ali ako se jedna od njih poklopi sa nedavnim razgovorom, mozak odmah stvara utisak da postoji tajna veza između te dve stvari. Psiholozi taj fenomen pripisuju sklonosti da primetimo samo informacije koje potvrđuju naše sumnje, dok sve ostalo zaboravljamo.
Kontinuirano snimanje svih razgovora gotovo nemoguće
Zanimljivo je i da mnogi razgovori zapravo počinju upravo zbog reklama koje smo ranije videli, a da toga nismo ni svesni. Dok brzo skrolujemo kroz društvene mreže, naš mozak registruje slike proizvoda i brendova čak i kada ih ne zapamtimo. Kasnije, kada se u razgovoru pojavi ista tema, čini nam se kao da je reklama reagovala na razgovor, iako je možda bilo obrnuto.
Naravno, tehnologija ipak nije potpuno bezazlena. Pametni telefoni stalno „osluškuju“ određene reči poput „Hey Siri“ ili „OK Google“, kako bi aktivirali glasovne asistente. U retkim slučajevima to može dovesti do slučajnog snimanja kratkih audio komandi ili aktiviranja aplikacija. Međutim, stručnjaci kažu da kontinuirano snimanje svih razgovora jednostavno ne bi bilo praktično jer bi trošilo ogromnu količinu baterije i podataka, a verovatno bi izazvalo i veliki pravni skandal.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Bonus video: