Mnogi mešaju Iran i Irak: Evo koje su ključne razlike i kako ih više nikada nećete pomešati
Posle agresije koju su Izrael i SAD izvršili na Iran, rat bukti na Bliskom istoku, pa se pažnja sveta sa terora s kojim se suočavaju Palestinci preselila istočnije. Iako dele granicu dugu preko 1.400 kilometara, nalaze se na Bliskom istoku i imaju imena koja se razlikuju u samo jednom slovu, Irak i Iran su dve potpuno različite zemlje, koje ljudi masovno mešaju. Njihova istorija, kultura i narodi potiču iz potpuno drugačijih korena.
Po čemu se razlikuju Iran i Irak
1. Etničko poreklo: Arapi i Persijanaci
Ovo je verovatno najveća i najvažnija razlika između ove dve države.
* Irak: Većinsko stanovništvo u Iraku su Arapi (oko 75-80%), dok značajnu manjinu čine Kurdi (15-20%), koji uglavnom žive na severu zemlje.
* Iran: Iranci nisu Arapi. Većina stanovnika Irana su Persijanci (oko 61%), narod indoevropskog porekla. Pored Persijanaca, u Iranu žive i Azeri, Kurdi, Luri i Arapi, ali arapska populacija čini tek oko 2% stanovništva.
Pogledajte u galeriji fotografije predela Irana:
2. Jezik: Arapski protiv Farsija
Zbog različitog etničkog porekla, potpuno se razlikuju i jezici kojima ovi narodi govore.
* Irak: Zvanični jezici su arapski i kurdski. Arapski pripada afroazijskoj porodici jezika.
* Iran: Zvanični jezik je persijski (farsi). Farsi pripada indoevropskoj grupi jezika (kao na primer srpski, engleski ili hindu). Iako farsi koristi modifikovano arapsko pismo (zbog uticaja islama), to su dva potpuno različita jezika.
3. Geografija i Demografija
Iran je znatno veći i mnogoljudniji od svog zapadnog suseda.
* Irak: Glavni grad je Bagdad. Površina zemlje je oko 438.000 kvadratnih kilometara, a ima oko 46 miliona stanovnika. Geografijom dominiraju ravnice oko reka Tigar i Eufrat (istorijska Mesopotamija).
* Iran: Glavni grad je Teheran. Površina Irana je preko 1.6 miliona kvadratnih kilometara (skoro četiri puta veći od Iraka), a populacija broji preko 90 miliona ljudi. Teren je izuzetno planinski, sa velikim visoravnima i pustinjama.
Pogledajte u galeriji fotografije predela Iraka:
4. Religija: Šiiti i Suniti
Obe zemlje su većinski islamske, ali unutar samog islama postoji dinamika koja je oblikovala njihove odnose.
* Irak: Većina Iračana su Šiiti (oko 60-65%), dok su Suniti značajna manjina (oko 30-35%). Međutim, decenijama pre 2003. godine, Irakom je vladala sunitska manjina predvođena Sadamom Huseinom, što je dovodilo do unutrašnjih, ali i spoljnih tenzija.
* Iran: Iran je centar šiitskog islama u svetu. Ogromna većina (preko 90%) populacije pripada šiitskoj grani islama, koja je ujedno i državna religija.
5. Politika i Vladavina
Sistemi po kojima ove države funkcionišu su drastično različiti.
* Irak: Nakon pada Sadama Huseina 2003. godine, Irak je postao savezna parlamentarna republika. Vlast se deli po neformalnom etničko-religijskom ključu (premijer je obično Šiit, predsednik parlamenta Sunit, a predsednik države Kurd).
* Iran: Od Islamske revolucije 1979. godine, Iran je teokratska islamska republika. Iako ima predsednika i parlament, konačnu reč u svim državnim, pravnim i vojnim pitanjima ima Vrhovni vođa (ajatolah).
Ratovi
Ove dve države vodile su jedan od najkrvavijih ratova u modernoj istoriji – Iransko-irački rat (1980–1988), koji je odneo stotine hiljada života i završio se bez jasnog pobednika, što je trajno oblikovalo današnje granice i odnose na Bliskom istoku.
Zapad je podržao Irak. Godine 1982. Sjedinjene Države su uklonile Irak s popisa država koje podržavaju terorizam. Dve godine nakon toga uspostavljeni su diplomatski odnosi, koji su bili prekinuti još od Arapsko-izraelskog rata (1967). Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Sjedinjene Države, potajno su prodavali oružje i vojnu opremu Iraku, a Amerikanci su sa Sadamovim režimom sarađivali i na obaveštajnom planu, istim onim Sadamom zbog kog su SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo u martu 2003. pokrenule agresiju na Irak bez dozvole Ujedinjenih nacija.
Rat gotovo da nije promenio granicu između dve države, ali cena osmogodišnjeg ratovanja u ljudskim žrtvama i posledicama po privredu je bila ogromna i za Irak i za Iran. Procenjuje se da je poginulo 400.000 do milion ljudi, a da ih je ranjeno čak 750.000. Ekonomska cena rata je, prema procenama, za svaku zemlju iznosila više od 400 milijardi dolara.
Bonus video: