Veštačka inteligencija ulazi u rat: Algoritmi već odlučuju o metama!
U modernim vojnim operacijama količina informacija je ogromna. Sateliti, dronovi, senzori, presretnuti signali i nadzorne kamere generišu nepregledne količine podataka koje ljudi jednostavno ne mogu dovoljno brzo da analiziraju i tu na scenu stupa veštačka inteligencija.
AI sistemi mogu da pregledaju hiljade satelitskih snimaka u sekundi, da prepoznaju sumnjiva kretanja vozila ili vojnika i da povežu informacije iz različitih izvora u jednu sliku bojišta. Upravo zbog toga mnoge vojske sve više koriste AI kao svojevrsni digitalni mozak koji pomaže komandantima da donose odluke.
Sistemi koji predlažu prioritete za napad
Jedan od najpoznatijih primera je američki projekat Maven, sistem koji koristi veštačku inteligenciju za analizu snimaka sa dronova i satelita. Taj sistem može automatski da prepozna tenkove, lansere raketa ili vojne baze na snimcima koji bi ljudskim analitičarima oduzeli sate ili dane za pregledanje. Vremenom su takvi sistemi postali toliko napredni da mogu ne samo da pronađu potencijalne ciljeve već i da predlože prioritete za napad.
U novijim operacijama AI je otišao još dalje i sada algoritmi mogu da analiziraju obaveštajne podatke i da povežu informacije o kretanju trupa, logistici i komunikaciji kako bi predložili koje mete imaju najveći vojni značaj. U određenim slučajevima sistemi su čak pomagali da se odredi koje oružje je najpogodnije za određeni cilj i koliko brzo operacija može biti izvedena.
Tehnologija koja bi mogla da ubrza ratovanje
Za vojsku to ima ogromne prednosti jer ono što je nekada zahtevalo nedelje planiranja danas može biti urađeno za nekoliko sati ili čak minuta. AI može da obradi više podataka nego čitav tim analitičara i da pronađe obrasce koje ljudi ne bi ni primetili. Zbog toga pojedini vojni stratezi tvrde da će zemlje koje budu najbrže razvijale vojnu veštačku inteligenciju imati ogromnu prednost u budućim sukobima.
Ali upravo tu počinje i velika globalna rasprava, a kritičari upozoravaju da postoji ogromna razlika između sistema koji pomaže ljudima da donesu odluku i sistema koji samostalno odlučuje o životu i smrti. Ako algoritam predloži cilj i komandant samo formalno potvrdi odluku, pitanje je koliko je zapravo ostalo ljudske kontrole nad procesom. Neki analitičari upozoravaju da bi takva tehnologija mogla da ubrza ratovanje do tačke u kojoj ljudi više neće imati vremena da razmisle o posledicama.
AI sistemi često funkcionišu kao crna kutija
Postoji i drugi problem koji proističe iz toga da algoritmi nisu savršeni, veštačka inteligencija radi na osnovu podataka, a ako su podaci pogrešni ili nepotpuni, zaključci mogu biti pogrešni. Na bojnom polju takva greška može imati katastrofalne posledice. Stručnjaci upozoravaju da AI sistemi često funkcionišu kao crna kutija tj. donose odluke na način koji čak ni njihovi programeri ne mogu u potpunosti da objasne.
Zbog toga se sve češće govori o takozvanom ratu algoritama u kojem umesto da se sukobljavaju samo vojske, sve više će se nadmetati i softveri koji upravljaju dronovima, analiziraju satelitske podatke i pokušavaju da nadmudre protivničke sisteme. U takvom scenariju brzina obrade informacija može postati jednako važna kao broj vojnika ili količina oružja.
Inicijative za odgovornu upotrebu AI u vojsci
Na kraju, dok jedni tvrde da bi AI mogao da smanji broj civilnih žrtava jer omogućava preciznije udare, drugi strahuju da bi automatizacija mogla da učini ratove češćim i bržim. Ako vojske mogu da vode operacije sa manje vojnika i rizika, političarima bi možda bilo lakše da donesu odluku o pokretanju sukoba.
Zbog toga međunarodne organizacije već pokušavaju da uspostave pravila o tome kako se veštačka inteligencija sme koristiti u vojne svrhe. Više od pedeset država podržalo je inicijative za odgovornu upotrebu AI u vojsci, ali za sada ne postoji obavezujući globalni sporazum koji bi ograničio razvoj autonomnog oružja.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Bonus video: