FORMALNO ČLANSTVO SRBIJE U EU MOŽE SE OČEKIVATI 2035! Analitičari o zacrtanoj godini ulaska u evropsku porodicu: Pokazatelj da se ne odustaje od evrointegracija
Postavljanje cilja da Srbija postane članica Evropske unije do 2035. godine u okviru nove nacionalne strategije predstavlja jasnu političku poruku o strateškom pravcu zemlje. Time država ne samo da potvrđuje dugoročno opredeljenje ka evropskim integracijama, već i preuzima obavezu da u narednoj deceniji sistematski usklađuje svoje institucije, zakone i standarde sa onima koji važe u EU, ocenjuju sagovornici Kurira.
Unutrašnje krize
Ipak, oni napominju da evrospki put Srbije neće zavisiti isključivo od domaćih reformi, jer će jednako važan, a možda i presudan faktor biti spremnost same Unije na novo proširenje u trenutku kada se i ona suočava sa unutrašnjim izazovima i snažnim geopolitičkim turbulencijama koje dodatno komplikuju procene o tome kada bi nova proširenja zaista mogla da se dogode.
Nikola Perišić iz Centra za društvena istraživanja kaže za Kurir da je dobro da se želja ulaska u EU nalazi u novoj strategiji, jer je to jasan pokazatelj da se ne odustaje od evropskih integracija.
- Čini se da je period do 2035. veoma dug i pitanje je šta do tada sve može da se izdešava u turbulentnim geopolitičkim odnosima. Zbog toga je potrebno da Srbija što pre svoje kapacitete podredi ispunjavanju trenutnih neopohodnih standarda koje Brisel očekuje. Srbiji je u interesu da postane što pre punopravna članica jer će se na taj način podići svakodnevni kvalitet života svih građana, a i država će imati bolju međunarodnu poziciju. Uz to, bilo bi poželjno da se iskoristi proširenje koje će se nesumnjivo desiti do 2029. i da Srbija na taj način visoko u svojoj agendi pozicionira makar napredak u pregovorima sa EU. Naravno, ostaje da vidimo kakve će biti strategija i dinamika funkcionisanja EU kada je u pitanju politika proširenja i u kojoj meri će moći da se fokusiraju na tu oblast zbog različitih unutrašnjih kriza i nemogućnosti homogenog delovanja - objašnjava Perišić.
Jasan pravac
On napominje da je iz svih tih razloga teško predvideti šta bi moglo da se desi do 2035.
- Važno je da Beograd i Brisel razvijaju trenutne odnose i iskreno rade na tome da Srbija u doglednoj budućnosti bude članica EU. Ukoliko se taj odnos bude zasnivao na formi kao do sada, pitanje je kada Srbija može da postane deo EU - zaključuje Perišić.
Direktor Centra za proučavanje globalizacije Dejan Miletić ocenjuje da je Brisel taj koji odlučuje, a da Srbija pokazuje da su evrointegracije za nju realne.
- Mi napredujemo, usavršavamo svoje institucije, radimo na usklađivanju zakona, uvođenju standarda... Problem oko evropskih integracija nije na nama. Problem je u EU i činjenici da ona luta u traženju kako svojih institucionalnih okvira tako i perspektive strategije proširenja. Ukoliko to od nas bude zavisilo, to će biti sve kako treba i spremno za datume koji su mogući. Ali bojim se da EU ima toliko problema da će vrlo teško iz njih izaći u ovom institucionalnom okviru. Videćemo koliko će se brzo te promene dešavati u EU, koliko će one ubrzavati ili usporavati proces evropskih integracija. Nema dileme da će Srbija nastaviti da radi u tom pravcu, budući da je to pravac izgradnje sistema vrednosti koji bi trebao da bude uvek bolji za naše građane nego što je trenutno možda i u EU. Mi tome težimo, na tome ćemo raditi i to treba da bude i aspekt privlačenja naših ljudi koji su u neka nesrećna vremena odlazili iz Srbije, da probamo da ih vratimo - smatra Miletić.