"STARIJE OSOBE SU U POVEĆANOM RIZIKU OD KRIVIČNIH DELA SA ELEMENTIMA NASILJA" Zašto tinejdžeri biraju kriminal - Žarković za Kurir: "Izbor je na njima..."
Reč je o sve češćim napadima maloletnika na starije osobe. Statistika je poražavajuća.
Zašto se to dešava i postoji li rešenje, za "Redakciju", otkrio je prof. Milan Žarković - profesor kriminalističke taktike u penziji.
- Suština je da su starije osobe, odnosno ljudi u poznijoj životnoj dobi, u povećanom riziku od izvršenja različitih krivičnih dela, naročito onih sa elementima nasilja. Najveći broj takvih dela dešava se na ulici - to su takozvane drske krađe, skidanje lanaca sa vrata, otimanje torbica ili napadi u situacijama kada starije osobe podižu novac sa bankomata - rekao je Žarković.
Stariji sve češće meta napada
Žarković je upozorio da starije osobe treba da budu oprezne u svakodnevnim situacijama, jer se krivična dela nad njima dešavaju i na ulici i u njihovim domovima.
- Naravno, stariji ljudi ne mogu biti isključeni iz društvenog života i moraju se kretati ulicama. Ipak, u takvim situacijama bilo bi dobro da primene određene mere opreza - da, ukoliko je moguće, ne idu sami i da zatraže pomoć ili društvo drugih osoba. Nažalost, ovakva krivična dela više se ne dešavaju samo na ulici, već i u stanovima. Tu postoji ozbiljan rizik za starije osobe koje žive same. Zato je posebno važno da obrate pažnju kada se na vratima pojave nepoznata lica, jer u takvim situacijama nije preporučljivo otvarati vrata - objasnio je on.
Zašto maloletnici ulaze u kriminal?
Objasnio je da se maloletnici često veoma rano uključuju u kriminalne aktivnosti, na šta utiču različiti društveni faktori i okruženje.
- Kada govorimo o maloletnicima koji ulaze u kriminalne grupe, često se pojavljuju informacije da ih kriminalni klanovi angažuju za izvršenje ovakvih dela. Postavlja se pitanje zašto neko sa 16 ili 17 godina odlučuje da krene tim putem. Maloletnički kriminalitet je usko povezan sa mnogim društvenim pojavama. Kao što se fudbalom ne počinje baviti u četrdesetoj ili pedesetoj godini, već mnogo ranije, tako i osobe koje ulaze u kriminal često počinju veoma mlade - naveo je Žarković.
Uticaj okruženja na mlade
On ističe da mladi često ulaze u kriminal pod uticajem okruženja i želje da u određenim grupama pronađu prihvatanje i osećaj pripadnosti.
- Mladi koji se upuštaju u kriminal najčešće to čine pod uticajem prijatelja i okruženja. Postoje i kriminalne grupe koje ih svesno regrutuju, procenjujući njihove sposobnosti i mogućnosti. Deca, naročito ona koja žive u uslovima koji im ne pružaju priliku da se ostvare, često prihvataju pripadnost takvim grupama. U njima pronalaze osećaj zaštite, poštovanja i potvrde - kaže on.
"Nije presudno samo porodično okruženje"
Sagovornik navodi da, iako su deca bez pozitivnih uzora pod većim rizikom, ulazak u kriminal ne zavisi isključivo od porodičnih okolnosti.
- Kada jednom započnu kriminalne aktivnosti, mnogi od njih žele da se što brže popnu na hijerarhijskoj lestvici unutar takvih grupa i da što pre dođu do viših pozicija. Često se postavlja pitanje da li su to uglavnom deca iz disfunkcionalnih porodica. Iako su deca koja nemaju pozitivne uzore u porodici ili okruženju zaista pod većim rizikom, to nije pravilo. Moguće je da dvoje dece odrasta u identičnim uslovima, a da se ponašaju potpuno različito - rekao je.
Lični izbor na kraju presudan
Žarković zaključuje da, uprkos različitim okolnostima, na kraju presudnu ulogu ima lični izbor mladih između brzog novca i legalnog puta.
- Na kraju, uvek je reč i o ličnom izboru. Neki mladi žele da brzo i lako dođu do novca, iako je to povezano sa velikim rizikom. Drugi, pak, biraju da svoju budućnost grade kroz legalne poslove i dugoročnu sigurnost - ne samo za narednih deset ili petnaest godina, već za ceo život - zaključio je Žarković.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs