"UPRAVA FAKULTETA NIJE ADEKVATNO ODGOVORILA NA IZAZOVE" Profesor na Filozofskom o tragediji: Ovo je neko kolektivno ludilo, OVAKO NIKADA NIJE BILO!"
Beogradsku javnost potresla je tragedija koja se dogodila 26. marta kasno uveče, kada je studentkinja M. Ž. (25) izgubila život nakon pada sa petog sprata Filozofskog fakulteta. Ovaj događaj, koji je zavio akademsku zajednicu u crno, otvorio je i niz pitanja o odgovornosti, stanju na univerzitetima i granicama političkog delovanja u obrazovnim institucijama.
Sagovornici Kurir televizije ukazuju da ova tragedija prevazilazi pojedinačan slučaj i osvetljava dublje probleme unutar akademske zajednice, pre svega na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Profesor dr Milanko Govedarica ocenio je gostujući u emisiji "Redakcija" na Kurir televiziji da je u ovom slučaju prisutna „zavera ćutanja“, naglašavajući da je nedopustivo da javnost ostaje uskraćena za ključne informacije o događaju koji je od velikog društvenog značaja.
„Svi smo u većoj ili manjoj meri doprineli smrtnom ishodu“, izjavio je Govedarica, ističući potrebu da se unutar akademske zajednice otvori ozbiljan dijalog o odgovornosti. On je posebno ukazao na atmosferu koja je, kako tvrdi, poslednjih meseci dominirala fakultetom, a koju su obeležile dugotrajne blokade i politička mobilizacija.
Uprava fakulteta nije adekvatno odgovorila na izazove
Prema njegovim rečima, Uprava fakulteta, na čelu sa dekanom, nije adekvatno odgovorila na izazove, već je, kako navodi, podržavala radikalizaciju protesta. Govedarica smatra da je time stvorena klima u kojoj su obrazovne aktivnosti potisnute u drugi plan, dok su političke poruke dobile primat, što je, kako upozorava, suprotno osnovnoj ulozi univerziteta.
Zbog toga je javno pozvao dekana na ostavku, ocenjujući da rukovodstvo nije ispunilo svoju zakonsku i moralnu obavezu da očuva redovno funkcionisanje ustanove i zakonitost rada.
"Dekan nije svoju dužnost obavio. Zato sam ja njega javno pozvao da podnese ostavku kao lični moralni čin, zato što on nije radio ono što je trebao da radi. Pričalo se o tome da "nema nazad, nema povlačenja". To se odnosilo na blokadu nastave. Pa mi smo na univerzitetu gde treba da držimo nastavu, a a ne da govorimo o tome. Znači, otišli smo u neku vrstu ludila, da tako kažem, kolektivnog, tako da ja ne mogu da isključim tu mogućnost, ne prejudicirajući da je to pravi ili jedini uzrok ove tragedije", smatra profesor.
Na problem ukazuje i odredba Zakona o visokom obrazovanju, prema kojoj se u akademskom prostoru ne mogu organizovati aktivnosti koje nisu povezane sa delatnošću ustanove bez odgovarajuće dozvole. Sagovornici smatraju da je upravo ignorisanje ovog principa dovelo do dugotrajnog „vanrednog stanja“ na univerzitetima.
"Univerzitet nije mesto za političke obračune"
Predstavnik Centra za odgovorne medije Marko Matić ističe da je neprihvatljivo mešanje političkog aktivizma sa institucionalnim funkcijama u visokom obrazovanju. Iako profesori imaju pravo na političko delovanje kao građani, funkcije dekana i rektora, kako naglašava, podrazumevaju obavezu političke neutralnosti i odgovorno upravljanje institucijom.
„Univerzitet nije mesto za političke obračune, niti za radikalizaciju stavova. Svako odstupanje od te uloge predstavlja zloupotrebu institucija. Ja se sećam vremena kad sam ja studirao, davno je to bilo, prošlo je 20 godina. Bilo je tu raznih političkih tribina, bilo je svega i svačega, ali nikada se nije otišlo ovako daleko“, ocenio je Matić gostujući u emisiji "Redakcija" na Kurir televiziji.
Sagovornici se slažu da je neophodno hitno vraćanje univerziteta u okvire zakona i njegove osnovne misije, obrazovanja i naučnog rada. Istovremeno, upozoravaju da politizacija čak i najosetljivijih tema, poput ove tragedije, dodatno otežava utvrđivanje odgovornosti i produbljuje krizu u akademskoj zajednici.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs