"ONAJ KO MISLI DA ĆE VEĆ SUTRA NASTATI NOVI ODNOSI AKO SE PROMENILA VLADA JE U ZABLUDI" Stručnjaci o Orbanu i opoziciji: "Nisu bili samo mađarski izbori..."
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da ćemo pružiti ruku i gospodinu Mađaru, i mađarskoj vladi, i svima. Ali nikakva poniženja niti bilo šta slično ni od koga da trpimo nećemo.
Da li će se nešto promeniti u odnosima Srbije i Mađarske posle pobede Petera Mađarana izborima, za Kurir televiziju, govorili su dr Dejan Miletić, direktor Centra za proučavanje globalizacije, Marko Miškeljin, Centar za društvenu stabilnost, dr Rajko Petrović, politikolog i Dragoljub Kojčić, politički filozof.
- U svakoj spoljnoj politici zapravo dominira inercija. Onaj ko misli: "Promenila se vlada i već sutra će nastati novi odnosi", ili je amater ili je u zabludi. Siguran sam da ni Peter Mađar neće promeniti kurs dobrih odnosa između Mađarske i Srbije. Kao ozbiljan političar, on razume da to nije u interesu ni njemu lično tokom mandata, niti državi na čijem je čelu. Nijanse će, naravno, postojati - one su uvek prisutne - ali suštinski pravac će ostati isti - rekao je Kojčić.
Nijanse bez velikih zaokreta
Kako Kojčić ističe, moguće promene će se pre svega ogledati u pristupu evropskim i regionalnim pitanjima, dok ključne teme ostaju uglavnom van dometa pojedinačnih političkih uticaja.
- Kada je reč o mogućim razlikama, one bi se mogle pojaviti u odnosu prema Evropi, odnosno u načinu na koji se posmatraju inicijative koje dolaze iz Brisela, kao i u pristupu regionalnim pitanjima. Ipak, teško je očekivati radikalne zaokrete. Što se tiče odnosa prema mađarskoj nacionalnoj manjini u Srbiji, to pitanje ne zavisi od pojedinačnih političara, bilo da je reč o Orbanu, Mađaru ili nekom trećem - objasnio je.
Izbori u Mađarskoj prevazišli su nacionalni okvir, a njihova dinamika delimično objašnjava i izostanak jasno profilisane političke alternative, rekao je Miletić.
- Ovi izbori u Mađarskoj bili su više od igre - kako bi rekli naši umetnici, nisu bili samo "mađarski izbori". U njima su se prelamali i evropski, američki, pa indirektno i ruski uticaji, pa se može reći da je u pitanju bio širi geopolitički obračun. To ujedno daje odgovor na pitanje zašto nije bilo jasno profilisane levice. Jednostavno, bilo je teško politički ugroziti Orbana oslanjajući se isključivo na klasičnu levicu - kaže Miletić.
- Zbog toga je formirana šira, uslovno rečeno "kvazi" alternativa, uz snažan uticaj Brisela. U tom kontekstu, politika buduće vlasti biće u određenoj meri ograničena ili uokvirena politikama Evropske unije. Teško je očekivati punu autonomiju u određivanju prioriteta - istakao je.
Oprez u proceni nove vlasti
Treba sačekati prve poteze buduće vlade kako bi se mogla dati realna ocena - političke promene se najbolje sagledavaju kroz praksu, a ne unapred.
- Sasvim je sigurno da ne treba potcenjivati Viktora Orbana i njegov opozicioni rad, koji je po stažu gotovo ravan vremenu koje je proveo na vlasti. Ipak, ono što je sada u fokusu jeste budući premijer i osoba od koje se očekuje da vodi politiku mađarske vlade u narednom periodu. Potrebno je, međutim, da prođe određeno vreme kako bismo videli kako će ta vlada izgledati, kao i prve poteze - naročito u prvih sto dana - da bismo mogli da damo realniju ocenu - odgovorio je Miškeljin.
- Razlog za to je jednostavan: još je Branislav Nušić u delu "Narodni poslanik" ukazivao na razliku između opozicije i vlasti. Dok ste u opoziciji, lakše je zauzimati stav "protiv svega" i govoriti šta biste uradili drugačije. Međutim, kada dođete na vlast, morate realno sagledati situaciju, donositi odluke i potom ih opravdati pred javnošću - rekao je.
Kako Petrović navodi, deo opozicije u Srbiji uspeh Orbana vidi kao simbol mogućih promena u regionu, uz uverenje da se političke dinamike u Mađarskoj i Srbiji često posmatraju kroz slične obrasce i uz pretpostavku o uticaju iz Brisela.
- Protivnici vlasti u Srbiji uspeh Viktora Orbana tumače kao potencijalni "vetar u leđa" pre svega zbog percepcije sličnosti političkih modela u regionu. U njihovom viđenju, postoji paralela između Orbana i Aleksandra Vučića, pa svaki izazov ili pritisak na jednu takvu vlast posmatraju kao signal da su promene moguće i drugde. Drugi važan faktor jeste uverenje da i mađarska opozicija i deo srpske opozicione scene imaju podršku iz Evropske Unije, odnosno iz Brisela - kaže Petrović.
- Zbog toga se politički procesi u Mađarskoj ne doživljavaju samo kao unutrašnje pitanje, već kao deo šire evropske dinamike koja bi mogla imati posledice i po Srbiju. Pored toga, postoji pretpostavka da deo opozicije u Srbiji deli slične spoljnopolitičke prioritete sa svojim partnerima u Evropi - pre svega jače vezivanje za EU, uz distanciranje od Rusije - zaključio je, za "Puls Srbije".
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs