"U PRVOM SVETSKOM RATU SRBI SU BILI TOPOVSKO MESO!" Stručnjaci o "novoj Austrougarskoj": Bez Habsburške monarhije Evropa bi izgledala potpuno drugačije
List Politiko piše da Mađar planira da produbi odnose sa susednim državama, posebno Austrijom, oslanjajući se na snažne ekonomske veze i zajedničku istoriju koja potiče iz vremena Austrougarske monarhije krajem 19. veka.
Koliko su ove ideje moguće i svrsishodne u realnoj politici 21. veka, za Kurir televiziju, govorili su prof. dr Radomir Milašinović, jedan od osnivača Evroazijskog bezbednosnog foruma i nekadašnji dekan Fakulteta bezbednosti, prof. dr Miloš Laban, geopolitički analitičar, i prof. dr Branko Nadoveza s Fakulteta za diplomatiju i bezbednost.
- Mađarska je potpala pod Habsburšku monarhiju još u 16. veku, nakon poraza na Mohaču. Habsburška monarhija je imala značajnu ulogu u borbi protiv Otomanske imperije i u očuvanju evropskog prostora u tom periodu. Postoji stav da bi, bez Habsburške monarhije, razvoj Evrope mogao izgledati potpuno drugačije. Vremenom je jačao dualizam unutar monarhije, a kako je istaknuto, 1867. godine Mađarska je faktički dobila značajan stepen autonomije u okviru tog sistema - rekao je Nadoveza.
Nedovršeni planovi o preuređenju monarhije
Nadoveza je ukazao na istorijske ideje o preuređenju Austrougarske kroz federalizaciju i stvaranje novih jedinica, kao i na kasnije inicijative da monarhija opstane u izmenjenom obliku, koje su ostale nerealizovane zbog ratnih okolnosti.
- Postojale su i ideje o daljoj federalizaciji, uključujući i planove za stvaranje treće, slovenske jedinice unutar monarhije, ali su istorijski događaji, uključujući atentat Gavrila Principa, prekinuli takve procese. Takođe, nakon Prvog svetskog rata razmatrane su opcije da Habsburška monarhija opstane u decentralizovanom obliku. Prema nekim tumačenjima, takvu ideju je delimično podržavala i Velika Britanija, posebno imajući u vidu ulogu cara Karla I, koji je tokom rata pokušavao da izvuče monarhiju iz sukoba - objasnio je.
Ocenjujući ideju o obnavljanju Austrougarske da je preuveličana, Laban ističe da savremeni odnosi u regionu, posebno između Mađarske i Srbije, pokazuju određeno približavanje zasnovano na zajedničkim interesima i političkoj saradnji.
- Smatram da je mogućnost oživljavanje Austrougarske delimično preuveličano, ali ako mene pitate, novija istorija i poslednje decenije pokazuju da taj prostor i odnosi koji su nekada postojali u okviru Austrougarske nisu nužno loše rešenje za nas. To je možda i iznenađujuće da kažem, ali činjenice pokazuju da su se u novije vreme Mađarska i Srbija značajno zbližile, ne samo zahvaljujući politici Viktora Orbana, već i zbog realne potrebe da se obe zemlje oslanjaju na partnere sa sličnim interesima - kaže Laban.
- Da budem potpuno otvoren, istorijski posmatrano, Srbija je kroz svoje žrtve u Prvom svetskom ratu imala ključnu ulogu u promenama u regionu, nakon kojih su nastale nove državne okolnosti, uključujući i formiranje Kraljevine SHS, a kasnije i šire jugoslovenske zajednice. U tom kontekstu treba posmatrati i položaj Hrvatske, koja je kroz te procese dobila državnost, nakon perioda u kojem je bila u različitim državnim okvirima i pod različitim uticajima, uključujući i mađarski - naveo je.
Kritički osvrt na istorijske i savremene geopolitičke narative
Kako je Milašinović odbacio savremene spekulacije o ponovnom formiranju Austrougarske i sličnim geopolitičkim konstrukcijama, ocenio ih je kao nerealne i preuveličane.
- Ne interesuje mene mnogo ta njihova naknadna ideja, koja bi, navodno, uz Božiju milost trebalo da se ponovo materijalizuje - ideja o stvaranju nove Austrougarske, koja bi se spuštala do Haja Nehaja u Sutomoru i uzimala i ono parče što je ostalo Srpskog mora, jer su već dosta uzeli dole od Drača, a da ne govorim o zaleđu, Skadru, Bojani i slično. Međutim, to je ideja starija od ove nove koja je, kako se tvrdi, dovela do revitalizacije nacizma i fašizma u Evropi. To je ideja koja je nastala posle Austrougarske, ne samo ideja, nego i sve ono što je iz toga proizašlo - kaže Milašinović.
- Da li smo mi nekad bili dobri? Jesmo. Kako nismo? Ko je čitao tri ili četiri toma Crnjanskog, zna kako smo i šta smo bili u Austrougarskoj monarhiji - u suštini, topovsko meso. Jer da nismo bili topovsko meso, ne bismo išli u Ukrajinu, u današnji Donbas i slično. Ta ideja o stvaranju novih država - Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, pa i savremene Crne Gore, zajedno sa pričama o "Srpskom moru" - predstavlja, kako se tvrdi, nastavak tih starijih geopolitičkih koncepcija - zaključio je, za Kurir televiziju.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs