Akcija tajne službe na Titovoj sahrani: Dok su lideri zaraćenih strana stajali zajedno, narod je plakao za predsednikom
Dodajte Kurir u vaš Google izborU ranim jutarnjim časovima 5. maja 1980. godine, nakon završene obdukcije, kovčeg sa posmrtnim ostacima Josipa Broza Tita iznet je iz Kliničkog centra u Ljubljani u strogo organizovanoj državnoj proceduri, uz prisustvo garde i najviših vojnih predstavnika. Već tada je započela ceremonija koja će u narednim danima prerasti u jedan od najvećih državnih ispraćaja u savremenoj evropskoj istoriji.
Kovčeg sa posmrtnim ostacima Josipa Broza Tita bio je izložen u zgradi Skupštine Socijalističke Republike Slovenije na Trgu revolucije, gde su se, uprkos lošem vremenu, okupile hiljade ljudi zajedno sa delegacijama i najvišim republičkim zvaničnicima. U atmosferi stroge državne protokolarne procedure, ali i vidljive emotivne napetosti, smenjivale su se počasne straže uz prisustvo članova porodice.
Nakon oproštajnog programa i polaganja venaca, kovčeg je iznet iz zgrade i prebačen u pogrebno vozilo, čime je započela prva etapa poslednjeg putovanja ka Beogradu. Kolona je kroz Ljubljanu prolazila uz snažno obezbeđenje i veliko prisustvo građana koji su odavali počast, a potom je na železničkoj stanici kovčeg ukrcan u "Plavi voz", uz prisustvo brojnih delegacija i pripadnika JNA.
U 8.30 časova "Plavi voz" je napustio Ljubljanu i krenuo ka Zagrebu i Beogradu, a duž cele trase u Sloveniji i Hrvatskoj okupljali su se građani kako bi ispratili prolazak voza i odali počast. Nakon zaustavljanja u Zagrebu, gde je kovčeg dočekan uz veliki broj građana i zvaničnika, put se nastavio kroz Slavoniju i Vojvodinu, gde su mesta poput Vinkovaca, Sremske Mitrovice, Rume i Zemuna postala tačke masovnog okupljanja, gde su se građani opraštali od predsednika, a mnogi već tada i od zajedničke države za koju su znali da je na okupu držao samo taj čovek koji leži u sanduku koji su došli da vide.
"Plavi voz" je u Beograd stigao 5. maja u 17.00 časova, gde je na Glavnoj železničkoj stanici dočekan uz najviše državne počasti i prisustvo vrha SFRJ, nakon čega je kovčeg uz špalir građana i snažno obezbeđenje prenet ka Skupštini SFRJ.
Pogledajte u galeriji kako je izgledala sahrana Josipa Broza Tita:
Sahrana Josipa Broza Tita, održana na današnji dan 1980. godine u Beogradu, ostaje upamćena kao jedan od najvećih državnih i diplomatskih događaja u 20. veku, kako u Evropi, tkao i u celom svetu. Nakon što je predsednik SFRJ preminuo 4. maja u Ljubljani, njegovo telo je započelo svoje poslednje putovanje ka prestonici Jugoslavije, uz strogo organizovan državni protokol.
U Skupštini je kovčeg izložen tokom višednevnog oproštaja koji je trajao više od 60 sati, uz smenjivanje počasnih straža iz svih delova Jugoslavije. Procenjuje se da je u tom periodu kroz zgradu prošlo više od 200.000 ljudi, dok su počasne straže činile hiljade predstavnika političkog, vojnog i društvenog života.
Pogrebna povorka, koja je 8. maja krenula iz Skupštine SFRJ, bila je pažljivo organizovana i pod strogim protokolom. Na čelu su nošene državne i partijske zastave, dok je iza njih išao ešalon ratnih zastava jedinica iz Drugog svetskog rata. U povorci su učestvovali pripadnici JNA, narodni heroji, politički vrh i članovi Titove porodice, dok je kovčeg prevožen na lafetu brdskog topa u vojnoj pratnji.
Trasa povorke vodila je od Skupštine kroz Ulicu kneza Miloša, preko Mostarske petlje, ka Bulevaru revolucije i dalje do Muzeja "25. maj", gde je Tito i sahranjen u Kući cveća. Duž cele trase stajale su hiljade građana, dok su vojni orkestri izvodili posmrtne marševe i partizanske pesme.
Titova sahrana direktno je prenošena na svim televizijama u tadašnjoj Jugoslaviji, kao i u još šesnaest zemalja sveta, dok je u više desetina zemalja emitovan je ceo snimak ili delovi sahrane. Dan pre sahrane organizovana je generalna TV proba događaja koja nije smela da bude snimana i sačuvana. Međutim čak ni reditelju nije bilo saopšteno da će u prenosu na grobnicu biti postavljena ploča koja će kasnije biti zamenjena. Kazano mu je da nije dozvoljeno da se snimi čin postavljanja ploče i naređeno je da se u tom trenutku u prenosu emituje kadar gardista koji ispaljuju počasne plotune.
Zašto je to urađeno? Jednostavno, organizatori sahrane nisu znali kako će da izgleda postavljanje ”lažne” ploče u TV prenosu. Ona nije bila laka, iako je bila kopija prave, pa im ”guranje ploče” na grobnicu nije delovalo dostojanstveno. Zato su odlučili da se u prenosu ne vidi postavljanje ploče.
Reditelj Martinović je odlučio da ignoriše ovo naređenje i želeo je da gledaoci u prenosu tokom kadra sa ispaljivanjem počasnog plotuna vide i postavljanje ploče makar na par sekundi. To se nije dogodilo zbog svemoćne jugoslovenske tajne službe. Da li su obaveštajci saznali šta Moma sprema ili su bili oprezni tek, kako je reditelj kasnije pričao, pripadnici savezne državne bezbednosti koji su stajali pored kamermana u Kući cveća u istom trenutku su, na komandu, iskoračili i leđima zaklonili objektive kamera dok se na grob postavljala ploča.
Moma je u režiji video da iz Kuće cveća ima samo zatamnjene ekrane pa je ostao u prenosu na počasnom plotunu. Ipak, ova uspešno izvedena operacija jugoslovenske tajne službe bila je povod za decenijske, netačne, špekulacije da Tito uopšte nije sahranjen u Kući cveća. Jer niko nije video trenutak kada je kovčeg spušten u grobnicu zbog brige Titovih naslednika da li će ta scena da izgleda dostojanstveno u prenosu.
Sahrani Josipa Broza Tita prisustvovali su brojni najviši državni i partijski zvaničnici iz celog sveta, uključujući generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Kurta Valdhajma, delegaciju Sovjetskog Saveza predvođenu Leonidom Brežnjevim i Andrejem Gromikom, potpredsednika Sjedinjenih Američkih Država Voltera Mondaleа, predsednicu Vlade Indije Indiru Gandi, kinesku delegaciju na čelu sa Hua Guofengom, kao i predstavnike Velike Britanije, Francuske, Zapadne i Istočne Nemačke, Italije, Japana, arapskih i afričkih država, među kojima su bili i lideri poput Sadama Huseina, kralja Huseina od Jordana, Nikole Čaušeskua i Roberta Mugabea. Tog maja 1980. godine u Beogradu su se, u istom prostoru i u istom trenutku, našli lideri Istoka i Zapada, kao i predstavnici tada zaraćenih i politički suprotstavljenih država, što je događaju dalo dodatnu istorijsku dimenziju. Upravo zbog obima prenosa, broja svetskih delegacija i globalne pažnje, sahrana Josipa Broza Tita ostala je do danas upamćena kao jedan od najgledanijih televizijskih događaja 20. veka.
Kurir.rs/Kaldrma.rs
video: Pogledajte kako je izgledala unutrašnjost Plavog voza