TERMIN POTIČE IZ TUKIDIDOVOG OPISA PELOPONESKOG RATA

ŠTA JE "TUKIDIDOVA ZAMKA"? Istorijski pojam o kom bruji planeta – Si ga je prvi spomenuo Trampu, a evo šta se krije iza ovog termina!

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Foto: Mark Schiefelbein/AP
Šta znači Tukididova zamka, antički termin koji je kineski predsednik Si Đinping uputio predsedniku SAD Donaldu Trampu tokom današnje zvanične posete?

Samit predsednika SAD Donalda Trampa i kineskog lidera Si Đinpinga danas je jedna od glavnih svetskih tema, a  posebnu pažnju izazvala je poruka koju je Si uputio Trampu tokom susreta, kada je rekao da Kina i SAD moraju da prevaziđu "Tukididovu zamku".

Kineski predsednik se pozvao na antičkog grčkog istoričara Tukidida kako bi naglasio da dve najveće svetske sile moraju da izbegnu sukob i pronađu novi model odnosa između velikih država.

Reč je o terminu koji se često koristi u međunarodnim odnosima i opisuje situaciju u kojoj sila u usponu ugrožava dominaciju već etablirane sile, što neretko vodi ka ratu.

Izraz potiče iz Tukididovog opisa Peloponeskog rata između Atine i Sparte, kada je zapisao: "Uspon Atine i strah koji je taj uspon izazvao u Sparti učinili su rat neizbežnim".

Si je upozorio da se svet danas nalazi na raskrsnici, u periodu velikih turbulencija i neizvesnosti, te da se pred Kinom i SAD postavlja pitanje mogu li zajednički da rade na rešavanju globalnih izazova i očuvanju stabilnosti.

Tukididova zamka - termin koji je popularizovao američki politikolog

Pojam „Tukididova zamka“ popularizovao je američki politikolog Graham Allison kako bi opisao mogući sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Kine.

Alison je termin predstavio 2012. godine u tekstu za Financial Times, a kasnije ga detaljnije razradio u knjizi Destined for War iz 2017. godine.

U njoj tvrdi da su Kina i SAD na "kolizionom kursu", ali i naglašava da rat nije neizbežan ukoliko obe strane ulože ozbiljan diplomatski napor.

Istraživanje koje je izazvalo polemike

Tokom rada u Belfer centru za nauku i međunarodne odnose pri Harvard Univerzitetu, Alison je analizirao 16 istorijskih slučajeva u kojima je sila u usponu izazvala vodeću silu.

Prema rezultatima istraživanja, čak 12 takvih situacija završilo se ratom.

Ipak, njegova teorija izazvala je brojne rasprave među stručnjacima.

Dok jedni smatraju da rivalstvo SAD i Kine zaista nosi rizik ozbiljnog sukoba, drugi ocenjuju da savremeni međunarodni odnosi, ekonomska povezanost i nuklearno odvraćanje čine takav scenario manje verovatnim.

Samit američkog predsednika Donalda Trampa i kineskog predsednika Si Đinpinga možete pratiti u našem blogu uživo.

(Kurir.rs/Telegraf.rs)