ŠEF KREMLJA OD SUTRA U DVODNEVNOJ POSETI PEKINGU

PUTIN STIŽE KOD SIJA 4 DANA POSLE TRAMPA, TAJVAN SKRIVENI RAZLOG? Kini potrebni ruska nafta i gas ako krene sukob oko ostrva na koji UPOZORAVA AMERIKU (FOTO)

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Foto: Mark Schiefelbein/AP Pool, ALEXANDER KAZAKOV/SPUTNIK/KREMLI/SPUTNIK / POOL
Putin ide u dvodnevnu posetu Kini, sastaće se sa predsednikom Sijem četiri dana nakon samita koji je ovaj imao sa Trampom u Pekingu

Si Đinping i Vladimir Putin, predsednici Rusije i Kine, razmenili su u juče "pozdravna pisma" pred dvodnevnu posetu šefa Kremlja Pekingu koja bi trebalo da započne sutra, četiri dana nakon što je američki predsednik Donald Tramp napustio Kinu nakon samita sa Sijem koji su pratila velika očekivanja.

Gardijan prenosi navode kineskih državnih medija da je Si poručio Putnu da se bilateralna saradnja između Rusije i Kine "kontinuirano produbljivala i učvršćivala", uz podsećanje da se ove godine obeležava 30. godišnjica strateškog partnerstva dve zemlje.

U članku objavljenom danas u državnom listu Global tajms navodi se da posete američkog i ruskog predsednika pokazuju da Peking "brzo postaje centar zbivanja u globalnoj diplomatiji".

- Posete u malom vremenskom razmaku izazvale su veliku pažnju, a analitičari primećuju da je izuzetno retko u posthladnoratovskoj eri da neka zemlja ugosti lidere SAD i Rusije jednog za drugim u roku od nedelju dana - navodi Global tajms.

Si i Putin se sastali više od 40 puta

Gardijan podseća da produbljeni odnosi Kine sa Rusijom izazivaju zabrinutost na Zapadu, posebno otkako je Moskva pokrenula opštu invaziju na Ukrajinu 2022. godine.

Britanski dnevnik prenosi ocene zapadnih diplomata i analitičara da je kineska ekonomska i diplomatska podrška Rusiji od tada pomogla u održavanju tog sukoba.

Navodi se da su se Si i Putin sastali više od 40 puta, što daleko nadmašuje susrete predsednika Kine sa zapadnim liderima.

Bilateralna trgovina između Kine i Rusije dostigla je rekordne nivoe od 2022, pri čemu u Kinu odlazi više od četvrtine ukupnog ruskog izvoza.

Velike isporuke ruske sirove nafte u Kinu obezbedile su Moskvi stotine milijardi dolara prihoda kojima finansira rat u Ukrajini.

Kina od početka rata u Ukrajini kupila ruske nafte za 367 milijardi dolara

Prema podacima koje je prikupio Centar za istraživanje energije i čistog vazduha Peking je kupio ruska fosilna goriva u vrednosti većoj od 367 milijardi dolara od početka tog oružanog sukoba.

Te nabavke su osigurale energetsku bezbednost Kine, koja je postala posebno važna otkako je kriza na Bliskom istoku zaustavila isporuku nafte kroz Ormuski moreuz.

Ipak, ni rat u Ukrajini ni kinesko-ruski odnosi izgleda da nisu imali značajno mesto u razgovorima koje je Tramp vodio sa Sijem prošle nedelje.

U zvaničnoj kineskoj izjavi o glavnom bilateralnom sastanku  samo je kratko pomenuta "ukrajinska kriza", dok u saopštenju iz Bele kuće ta tema uopšte nije bi pomenuta.

Umesto toga, razgovori između SAD i Kine naizgled su bili usredsređeni na trgovinu, Tajvan i rat na Bliskom istoku, a Tramp je rekao da se Kina slaže sa njim oko važnosti deblokade Ormuskog moreuza.

Gardijan navodi da je Si takođe vršio pritisak na Trampa u vezi sa Tajvanom, upozoravajući ga na mogućnost sukoba ako se SAD tim pitanjem ne bavi na odgovarajući način.

Tramp je napustio Peking uz poruku da nije odlučio da li će odobriti ugovor vredan više milijardi dolara o isporuci američkog oružja Tajvanu.

Britanski list navodi da bi zaustavljanje te prodaje bila velika pobeda za Peking, koji teži da preuzme kontrolu nad ostrvom koje smatra kineskom teritorijom, a čemu se većina Tajvanaca protivi.

"Tajvan podtekst sastanka Sija i Putina"

Džozef Vebster, viši saradnik Atlantskog saveta, ocenio je da bi "Tajvan mogao da bude podtekst sastanka Sija i Putina".

On je naveo da Peking možda želi da potpiše nove sporazume o fosilnim gorivima sa Moskvom kako bi osigurao snabdevanje energentima u slučaju budućeg sukoba.

- Proširenje kapaciteta ruskog naftovoda ka Kini značajno bi poboljšalo bezbednost Pekinga u vezi sa naftom u mogućim budućim događajima oko Tajvana - poručio je Vebster.

Rusija je podstakla Kinu da nastavi sa projektom gasovodom "Snaga Sibira 2", koji bi obezbedio dodatnih 50 milijardi kubnih metara kapaciteta isporuke u odnosu na postojeću gasovodnu mrežu između dve zemlje.

(Kurir.rs/The Guardian/Preveo i priredio: N. V.)