Slušaj vest

Ruski "Gasprom" saopštio je danas da je potpisao pravno obavezujući sporazum o izgradnji dugo očekivanog gasovoda "Snaga Sibira 2" do Kine preko Mongolije i da će proširiti isporuke na drugim rutama.

Blumberg navodi da će Kremlj ovo smatrati velikom političkom pobedom.

U izjavi ruskim novinama iz Pekinga izvršni direktor Aleksej Miler rekao je da će "Gasprom" moći da isporuči čak 50 milijardi kubnih metara godišnje putem "Snaga Sibira 2".

Miler je rekao da će cena goriva biti niža od one koju "Gasprom" trenutno naplaćuje kupcima u Evropi.

GxW2ek6WwAEeYXU.jpg
Foto: screenshot X

Kijev independent navodi da je "Gasprom" sporazum potpisao sa kineskom državnom kompanijom CNPC i da će gas cevima "Snage Sibira 2" ići sa ruskih gasnih polja na poluostrvu Jamal do Kine preko Mongolije u periodu od 30 godina.

Sporazum, dugo odlagan zbog teških pregovara Pekinga oko cena i količina energenta, učvršćuje okretanje Moskve ka Aziji, pošto Rusija gubi pristup evropskim energetskim tržištima.

Moskva i Peking su se takođe dogovorili da povećaju isporuke kroz postojeći gasovod "Snaga Sibira" sa 38 na 44 milijarde kubnih metara godišnje.

profimedia0584596596.jpg
Vladimir Putin i Aleksej Miler Foto: Profimedia

Miler je objavio vest nakon trilateralnih razgovora u Pekingu između delegacija Rusije, Kine i Mongolije.

- Ovo će biti najveći, najambiciozniji i kapitalno najintenzivniji gasni projekat na svetu - kazao je prvi čovek "Gasproma".

Mapa.jpg
Foto: Shutterstock

Tas navodi da je sporazum usledio nakon sastanaka ruskog predsednika Vladimira Putina sa kineskim liderom Si Đinpingom tokom posete šefa Kremlja Kini, gde su dve zemlje potpisale više od 20 sporazuma o saradnji u energetici, tehnologiji i drugim sektorima.

Pregovori o gasovodu "Snaga Sibira 2" su godinama bili u zastoju, a Kina je navodno zahtevala cene gasa blizu nivoa ruskih snažno subvencionisanih domaćih cena i tražila samo ograničene količine.

Vladimir Putin doputovao u Kinu Foto: Vladimir Smirnov / Sputnik / Profimedia, Guo Xulei / Xinhua News / Profimedia

Volstrit džurnal je objavio da je Peking obnovio interesovanje za novi gasovod nakon globalne energetske nestabilnosti koju je početkom ove godine izazvao sukob između Izraela i Irana.

Ukrajinski medij navodi da Kina ostaje ključni ekonomski izvor za Rusiju, jer nastavlja da kupuje naftu i pruža tehnologiju dvostruke civilno-vojne namene uprkos tvrdnjama o neutralnosti u ratu protiv Ukrajine.

Putin u Kini Foto: ALEXANDER KAZAKOV/SPUTNIK/KREMLI/SPUTNIK POOL, SERGEY BOBYLEV/SPUTNIK/KREMLIN P/SPUTNIK POOL

Novi sporazum dolazi u trenutku kada je američki predsednik Donald Tramp pokušao da izvrši pritisak na ruske saveznike preteći sekundarnim carinama kupcima ruske sirove nafte.

Peking se suprotstavio upozorenjima, rekavši da su te kupovine energije od Rusije vođene "nacionalnim interesima".

Ruski predsednik Vladimir Putin na samitu Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS) u Kini Foto: ALEXANDER KAZAKOV/SPUTNIK/KREMLI/SPUTNIK POOL, ANDRES MARTINEZ CASARES/EPA, SERGEY BOBYLEV/SPUTNIK/KREMLIN /SPUTNIK POOL

Rojters navodi da je "Gasprom" ovim sporazumom pristao na skromno povećanje isporuka gasa Kini putem postojećeg gasovoda i potpisao je memorandum o izgradnji ogromnog novog  u trenutku kada Rusija nastoji da proširi energetske veze sa Kinom, svojim najvećim trgovinskim partnerom sa kojim ima partnerstvo "bez ograničenja"  nakon što je izgubila značajan tržišni udeo u Evropi zbog sankcija nakon sukoba u Ukrajini 2022. godine.

Prvi susret Trampa i Putina na Aljasci Foto: Printskrin Youtube

Kina je sada najveći trgovinski partner Rusije, najveći kupac ruske sirove nafte i ruskog gasa, drugi najveći kupac ruskog uglja i treći najveći kupac ruskog tečnog prirodnog gasa.

Sastanak američkog predsednika Donalda Trampa i ruskog predsednika Vladimira Putina na Aljasci Foto: GAVRIIL GRIGOROV/SPUTNIK/KREMLIN/SPUTNIK / POOL, SERGEY BOBYLEV/SPUTNIK/KREMLIN P/SPUTNIK / POOL

"Gasprom" isporučuje prirodni gas Kini putem 3.000 kilometara dugog gasovoda "Snaga Sibira" u okviru 30-godišnjeg ugovora vrednog 400 milijardi dolara, aktiviranog krajem 2019. godine.

(Kurir.rs/Bloomberg/Reuters/The Kyiv Independent/Preveo i priredio: N. V.)