"TO SU OBAVEŠTAJNI PODACI USAGLAŠENI U NATO-U" Načelnik nemačke vojske otkriva kada će Rusija NAPASTI! Poslao je HITNO upozorenje članicama Alijanse!
Dodajte Kurir u vaš Google izborRusijaće do 2029. godine biti spremna da "izvrši invaziju na neku zemlju članicu NATO-a", izjavio je za Politico, u intervjuu objavljenom 11. juna, general-potpukovnik Kristijan Frojding, načelnik generalštaba nemačke vojske.
Frojdingove izjave predstavljaju najnovije u nizu sve ozbiljnijih upozorenja zapadnih lidera i vojnih zvaničnika o pretnji koja dolazi iz Rusije i trenutnoj nespremnosti Evrope da se s njom suoči.
- Sve 32 članice NATO-a saglasne su da bi Rusija do 2029. mogla da poseduje sposobnost da izvrši invaziju na neku zemlju članicu Alijanse - rekao je Frojding za Politico.
- 2029. godina nije nemačka procena. To su obaveštajni podaci usaglašeni u NATO-u - dodao je, upozorivši da bi do napada moglo doći i ranije.
Ova procena u velikoj meri se poklapa sa istragom koju su 10. juna objavili danski javni servis DR i nekoliko partnerskih medija. U izveštaju se navodi da Rusija jača svoje vojno prisustvo u blizini granica sa Finskom, Norveškom i baltičkim državama, pozivajući se na neimenovane šefove nordijskih obaveštajnih službi i visoke vojne zvaničnike.
Ti zvaničnici ponovili su slična upozorenja, ocenjujući da je opasnost od ruskog napada najveća u naredne jedne do tri godine, jer evropske zemlje još uvek rade na jačanju sopstvenih vojnih kapaciteta, uprkos problemima sa kojima se Rusija suočava na ratištu u Ukrajini.
Britanski list "Telegraf" objavio je 11. juna geolocirane satelitske snimke navodnih ruskih vojnih objekata u blizini granice sa NATO-om.
- Kao nemačka vojska moramo svakodnevno unapređivati svoje sposobnosti za scenario "borbe večeras" - rekao je Frojding, upozoravajući da su nemačkoj vojsci potrebna "prelazna rešenja" kako bi se premostili postojeći nedostaci u vojnoj spremnosti.
- Vreme je sada ključni faktor - dodao je.
Iako su evropske zemlje značajno povećale izdvajanja za odbranu od početka ruske invazije punog obima na Ukrajinu, pri čemu je Evropska komisija predložila petostruko povećanje budžeta za odbranu u narednom sedmogodišnjem finansijskom okviru - među zvaničnicima i dalje postoje neslaganja oko toga koliko je resursa potrebno da bi Evropa bila sposobna da se odbrani od potencijalne ruske ofanzive.
Ranije tokom 11. juna, britanski ministar odbrane Džon Hili podneo je ostavku, optuživši vladu premijera Kira Starmera da ne obezbeđuje dovoljno sredstava za jačanje britanske odbrane.
Pitanja o zajedničkom odgovoru NATO-a na eventualni ruski napad dodatno su se otvorila od početka drugog mandata američkog predsednikaDonalda Trampa, pošto evropski zvaničnici strahuju da Sjedinjene Države možda ne bi intervenisale ukoliko bi neka članica Alijanse aktivirala Član 5 NATO sporazuma.
Administracija Donalda Trampa trenutno razmatra predlog o povlačenju američkih trupa iz zemalja članica NATO-a koje nisu podržale američko-izraelske vojne operacije, objavio je "Volstrit džornal" u aprilu.
Sredinom maja, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio je da bi Rusija mogla da iskoristi teritoriju Belorusije za napad na susedne države članice NATO-a.
Takozvani džep Suvalki, granični pojas između Poljske i Litvanije, koji se prostire kroz koridor širok oko 70 kilometara između Belorusije i ruske eksklave Kalinjingradske oblasti, već dugo se smatra jednom od ključnih slabih tačaka u odbrani istočnog krila NATO-a.
(Kurir.rs/Kyiv Independent/Preneo: V.M.)