Švedska otvara prvi zatvor za maloletne ubice - prve stižu devojčice! Evo kako će izgledati
Dodajte Kurir u vaš Google izborMaloletnički kriminal nije problem samo Srbije. I Švedska, koja važi za jednu od najuređenijih država Evrope i sveta, poslednjih godina beleži zabrinjavajući porast nasilja među maloletnicima. Kao odgovor na taj trend, vlasti otvaraju prvi zatvor namenjen maloletnim ubicama, u kojem će biti smešteni i trinaestogodišnjaci. Ustanova će imati uslove prilagođene njihovom uzrastu, ali uz strogi nadzor i kontrolu, a svakog novog pritvorenika u ćeliji će sačekati plišani meda. Prvi štićenici trebalo bi da budu maloletne devojčice osuđene za ubistva.
Da li ovakav sistem, koji kombinuje kontrolu i pokušaj resocijalizacije, može da utiče na promenu ponašanja maloletnih ubica, za emisiju "Redakcija", govorila je Dragana Ivanović, psiholog.
- U psihologiji se retko daje jednostavan odgovor sa "da" ili "ne" na pitanje da li je ovakav model dobar i može li da bude trajno rešenje. Nakon primene određenih mera uvek se rade istraživanja kako bi se videlo kakav su efekat dale. Suština ovog modela jeste zaštita dece, naročito marginalizovanih grupa koje su često izložene zloupotrebi i iskorišćavanju za izvršenje krivičnih dela. Deca zbog uzrasta često ne podležu istim sankcijama kao odrasli, pa je cilj da im se obezbede uslovi, zaštita i tretman uz poštovanje njihovih prava - rekla je Ivanović.
Pravi rezultati videće se tek vremenom
Istakla je da će tek nakon određenog perioda biti moguće proceniti koliko je novi model efikasan i da li ostvaruje cilj zbog kojeg je uveden.
- Tek nakon nekoliko godina moći će da se proceni da li je model uspešan, odnosno da li se maloletnici nakon izlaska vraćaju kriminalu ili uspevaju da započnu drugačiji život. U takvim ustanovama dobijaju i obrazovanje i različite programe tretmana, a pristup zavisi od vrste krivičnog dela koje su počinili - bilo da je reč o teškim telesnim povredama, pljačkama ili ubistvima - navela je.
Ivanović je ocenila da će tek iskustva iz Švedske pokazati da li bi ovakav model mogao da zaživi i u drugim državama, uključujući i Srbiju.
- Da li bi takav model mogao da se proširi i na druge zemlje, pa možda jednog dana i na Srbiju, to zavisi od države do države, od pravnog sistema i od toga da li postoje uslovi za takvu vrstu ustanove. Švedska je među prvima koja uvodi ovakav model, pa će tek rezultati pokazati da li će ga druge zemlje prihvatiti. Imamo i drugačije primere - recimo, u Brazilu postoje posebne policijske jedinice koje se bave zaštitom maloletnika od zloupotrebe, što je doprinelo većoj bezbednosti dece. Zato ćemo prave efekte moći da ocenimo tek kada se mere u potpunosti sprovedu i kada se vidi kakve rezultate daju - kaže ona.
- U ustanovi će postojati poseban deo namenjen devojčicama. Važno je razumeti da ni one nisu izuzete od zloupotrebe, nasilja i različitih oblika manipulacije. Ponekad je upravo izdvajanje iz takvog okruženja deo njihove zaštite. Kada govorimo o maloletnicima, govorimo o deci koja su posebno zaštićena zakonom i kojima je potreban drugačiji pristup nego odraslima. Ne smemo zaboraviti ni činjenicu da postoje odrasli koji zloupotrebljavaju decu i uvlače ih u protivzakonite radnje, zbog čega sistem mora istovremeno da štiti dete i da reaguje na počinjeno delo - za emisiju "Redakcija", zaključila je Ivanović.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs