Petričković i Jovićević o poseti Vučića Francuskoj: "Predsednika Srbije stavljaju rame uz rame sa najvažnijim svetskim liderima"
Dodajte Kurir u vaš Google izborPrvi put u istoriji jedan predsednik Srbije prisustvuje vojnoj paradi povodom Dana pada Bastilje u Parizu. Poseta Aleksandra Vučića Francuskoj, razgovori sa evropskim zvaničnicima i diplomatska aktivnost oko otvaranja klastera 3 ponovo su otvorili pitanje položaja Srbije u Evropi, ali i njene uloge u novoj bezbednosnoj arhitekturi koja se gradi. O tome su za emisiju "Redakcija" govorili politikolog Danilo Jovićević i prof. dr Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka.
Pariz važan signal
Prof. dr Milan Petričković ocenio je da poziv predsedniku Srbije predstavlja potvrdu diplomatskog kontinuiteta i politike koja, kako kaže, Srbiji omogućava da bude prisutna za stolom gde se donose važne odluke.
- Dobro ste primetili, suština svega toga je da se sada baštini ona dobro, mudro vođena politika koju je predsednik Vučić vodio, gde je često bilo i onih nevernih toma, skeptika koji su osuđivali taj oblik saradnje sa svima. Ovaj poziv i ovo uvažavanje predstavljaju kontinuitet sa najvećim državama i najvećim državnicima ovog sveta, onima koji praktično projektuju buduća zbivanja ne samo u regionu, već i na planeti - rekao je Petričković.
On je istakao da je, prema njegovom mišljenju, značaj Srbije upravo u tome što nije zatvorila komunikaciju ni prema jednom delu sveta.
- Nije zatvorio vrata ni prema istoku ni prema zapadu. Imamo izbalansirani odnos sa različitim državama, čak i sa onima koje su u direktnim sukobima, kao što su Rusija i Ukrajina, ali i sa Kinom i Amerikom. To je jedan kontinuitet i mrežni sistem dobro vođene politike. Politika nije samo pitanje trenutnih benefita, već je ona mudrost odbrane sopstvenih nacionalnih interesa i gledanja unapred - naveo je profesor.
Klaster 3 i EU
Jedna od glavnih tema evropskog puta Srbije jeste otvaranje klastera 3 u pregovorima sa Evropskom unijom. Dok deo država članica ima rezerve, Beograd nastavlja diplomatske razgovore sa najvažnijim evropskim partnerima.
Danilo Jovićević smatra da je pitanje klastera 3 pre svega političko pitanje.
- Otvaranje klastera je klasičan politički momentum. To nije samo tehničko pitanje, već pre svega političko. Vidimo da su određene države, kao što su baltičke zemlje, Bugarska i Hrvatska, stavile rampu na otvaranje novih klastera. To je pokazatelj da smo u prethodnom periodu vodili suverenu i nezavisnu politiku i upravo zbog toga što nismo uveli sankcije Rusiji, to je ono što nam zameraju - rekao je Jovićević.
On je naglasio da je poseta Parizu važna i zbog međunarodnog položaja Srbije.
- Dolazak predsednika Aleksandra Vučića na jedan od najvažnijih nacionalnih praznika Francuske pokazuje koliko je međunarodni ugled Srbije važan. To je pokazatelj kakva je percepcija Srbije u Evropi i svetu. Predsednika Vučića već sada stavljaju rame uz rame sa najvažnijim svetskim liderima, kao što su Si Đinping i Emanuel Makron, koji je trenutno najznačajnija politička figura u Evropskoj uniji - rekao je on.
Jovićević smatra da dobri odnosi sa Parizom i Rimom mogu biti važni za nastavak evropskih integracija.
- Dobri odnosi i lični odnosi između predsednika Vučića i Makrona mogu da pomognu da se taj problem reši i da Srbija konačno otvori klastere i nova poglavlja. Važno je da se evropski put zasniva na interesima građana, a to su stabilna ekonomija, investicije i bolji životni standard - istakao je Jovićević.
Nova bezbednost
Sagovornici su govorili i o promenama u Evropi i stvaranju nove bezbednosne arhitekture.
Jovićević ocenjuje da Srbija ima važnu ulogu u regionalnoj stabilnosti.
- Bez Srbije nema stabilnosti u regionu. Srbija je ključna država i zbog svog položaja i zbog ekonomskog potencijala. Zato je važno da se na evropski put gleda kroz ono što je najvažnije, a to je životni standard građana i ekonomski razvoj - rekao je on.
Kako je dodao, ekonomski pokazatelji, prema njegovoj oceni, idu u prilog Srbiji.
- Srbija već sada raste brže od proseka Evropske unije. Projekcija je da ćemo sledeće godine imati oko četiri odsto privrednog rasta, što je značajno više nego u evrozoni. Projekat EXPO može da bude veliki motor razvoja, jer će omogućiti dolazak velikog broja kompanija i nove investicije - rekao je Jovićević.
Diplomatija bez lakih izbora
Petričković je ocenio da je vođenje spoljne politike Srbije složen proces u kome je neophodno stalno balansiranje.
- Diplomatska inicijativa i dobra navigacija znače razgovarati i sa onima koji možda ne misle dobro o nama. Suština je da se pregovorima, argumentima i kontaktima dođe do boljih pozicija. To je politika, to je umeće i dovitljivost - rekao je Petričković.
Govoreći o odnosu prema sankcijama Rusiji, on je naveo da bi takva odluka, prema njegovoj oceni, ograničila prostor za delovanje Srbije.
- Šta bi uradila Srbija da je uvela sankcije Rusiji? Odsekla bi jedan deo mogućih manevara. Suvereno vođenje politike traži žrtvu. Pitanje energenata je vitalno pitanje i neko ko sebi zatvori mogućnost manevra gubi deo prostora da štiti svoje interese - rekao je profesor.
On je dodao da međunarodni položaj Srbije zavisi i od sposobnosti da se zaštite nacionalni interesi.
- Profilisanje Srbije i uvažavanje predsednika Vučića nije samo pitanje funkcije, već i ličnosti, autoriteta, političkog iskustva i znanja. Treba sedeti na tim vrućim stolicama, a braniti svoju srpsku stolicu. To jeste težak posao, ali kada vas neko uvažava i ceni, onda imate i konkretne rezultate - rekao je Petričković.
Borba za opoziciju i uticaj
Sagovornici su se osvrnuli i na unutrašnju političku situaciju u Srbiji i pitanje dijaloga vlasti i opozicije.
Danilo Jovićević ocenjuje da se unutar opozicionog prostora odvija borba za uticaj i politički opstanak.
- Sada postoji taj opozicioni kolač i unutar blokaderskog pokreta kreće prestrojavanje. Sa jedne strane imate blokaderski pokret, a sa druge parlamentarnu opoziciju. To je borba za politički uticaj, jer taj kolač nije veliki i sada svi pokušavaju da sačuvaju svoje mesto na političkoj sceni - rekao je Jovićević.
On smatra da će izbori doneti velike promene u opozicionim redovima.
- Parlamentarna opozicija želi da zadrži svoje pozicije, dok blokaderski pokret želi da potpuno preuzme taj deo biračkog tela. Zato vidimo nervozu i sukobe unutar tih redova. To je borba za opstanak i za buduću poziciju na političkoj sceni - naveo je on.
Kako je zaključio, građani bi posle izbora trebalo da dobiju funkcionalniji parlament.
- Dijalog mora da postoji. Parlament mora da bude mesto gde se raspravlja i gde se sučeljavaju različite ideje, a ne mesto blokada - zaključio je Jovićević.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs