AI uradio ono što generacije nisu uspele: Veliki matematički problem konačno rešen posle 80 godina
Dodajte Kurir u vaš Google izborPosle gotovo 80 godina bez konačnog odgovora, jedan od najpoznatijih otvorenih problema moderne matematike konačno je dobio rešenje. Istraživači su 20. maja 2026. objavili da je Erdošov problem jedinične udaljenosti u ravni uspešno rešen, a ključnu ulogu u tom poduhvatu nije imao čovek, već sistem veštačke inteligencije koji je razvila kompanija OpenAI. Ovo dostignuće mnogi smatraju prekretnicom u odnosu između matematike i savremene veštačke inteligencije.
Rezultat je izazvao veliku pažnju u matematičkoj zajednici, jer predstavlja jedan od prvih slučajeva u kojima je AI doprineo rešavanju izuzetno složenog problema na nivou koji se tradicionalno vezuje za vrhunske ljudske istraživače. Ipak, zajedno sa oduševljenjem pojavila su se i pitanja o tome koliko ovakvi sistemi mogu biti pouzdani i koliko su njihovi zaključci razumljivi ljudima. Rasprava je brzo prerasla okvire matematike i otvorila šire pitanje buduće uloge AI u naučnim istraživanjima.
Matematičari priznaju značaj otkrića
Noga Alon, kombinatoričar sa Univerziteta Prinston koji je pregledao dokaz u propratnom radu kompanije OpenAI, opisao je rezultat kao izuzetno značajan. Prema njegovim rečima, novi matematički dokazi nastali uz pomoć veštačke inteligencije pojavljuju se sve češće, što postepeno menja način na koji se sprovode naučna istraživanja. Sve više stručnjaka smatra da bi AI mogao postati važan saradnik matematičara u rešavanju najtežih problema.
Ipak, deo stručnjaka smatra da sama sposobnost AI sistema da pronađe rešenje nije dovoljna. Ključno pitanje ostaje da li ljudi mogu u potpunosti da razumeju način na koji je sistem došao do zaključka i da li se takvi postupci mogu nezavisno proveriti. Upravo mogućnost provere predstavlja jedan od osnovnih principa na kojima počiva moderna matematika.
Erdošov problem decenijama čekao odgovor
Mađarski matematičar Paul Erdoš postavio je problem koji se bavi rasporedom tačaka u ravni i brojem parova koji se nalaze na istoj udaljenosti. Njegova pretpostavka predstavljala je izazov za generacije matematičara koje su decenijama pokušavale da pronađu konačan dokaz. Tokom godina predložena su brojna parcijalna rešenja, ali nijedno nije uspelo da u potpunosti zatvori problem.
Rešenje je zahtevalo povezivanje matematičkih oblasti koje se retko koriste zajedno, uključujući diskretnu geometriju i algebarsku teoriju brojeva. Upravo ta kombinacija predstavljala je jedan od najvećih izazova za tradicionalne metode istraživanja. Zbog toga je ovaj problem dugo važio za jedan od najtežih u savremenoj kombinatorici.
AI povezuje oblasti koje ljudi teško spajaju
Jedna od glavnih prednosti veštačke inteligencije u ovom slučaju bila je sposobnost brzog analiziranja ogromne količine informacija i pronalaženja veza između različitih matematičkih disciplina. Ono za šta bi ljudskim istraživačima mogle biti potrebne godine rada, AI sistem može da obradi znatno brže. Takva sposobnost otvara mogućnost da se ubrza rešavanje i drugih dugogodišnjih naučnih problema.
Međutim, brzina nije jedini kriterijum u matematici. Dokazi moraju biti precizni, proverljivi i razumljivi stručnjacima, što predstavlja poseban izazov kada se koriste složeni modeli čiji unutrašnji procesi nisu uvek lako objašnjivi. Upravo zbog toga mnogi matematičari smatraju da ljudska analiza ostaje nezaobilazan deo svakog ovakvog otkrića.
Najveća dilema ostaje transparentnost AI sistema
Uspeh ovog projekta otvorio je širu raspravu o ulozi veštačke inteligencije u nauci. Dok jedni istraživači vide AI kao moćan alat koji može značajno ubrzati nova otkrića, drugi upozoravaju na rizike oslanjanja na sisteme čiji način rada nije u potpunosti transparentan. Očekuje se da će ova debata biti sve intenzivnija kako AI bude preuzimao složenije istraživačke zadatke.
Tomas Čen upozorio je za IFLScience na problem takozvane „crne kutije“ u naučnim istraživanjima. Prema njegovim rečima, najveći izazov budućnosti neće biti samo pronalaženje novih rešenja, već i obezbeđivanje da ljudi mogu da ih razumeju, potvrde i koriste sa potpunim poverenjem. Upravo od tog balansa između moći veštačke inteligencije i ljudskog razumevanja mogla bi da zavisi budućnost naučnih otkrića.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.