Ključ od srca hrišćanskog sveta: Kako dve muslimanske porodice čuvaju Hram Hristovog Vaskrsenja
Dodajte Kurir u vaš Google izborKljuč Hrama Hristovog Vaskrsenja u Jerusalimu vekovima je deo neobične tradicije u kojoj važnu ulogu imaju dve muslimanske porodice, dok se otvaranje i zatvaranje hrama obavlja prema strogo utvrđenom običaju.
Ovaj neobični običaj deo je vekovima očuvanog sistema pravila, poznatog kao Status kvo, koji uređuje odnose i prava različitih hrišćanskih zajednica u Hramu.
Teolog i veroučitelj Aleksandar Đurđević objavio je na svom Tiktok nalogu nekoliko interesantnih činjenica o ključu Hrama Hristovog Vaskrsenja (Groba Gospodnjeg) u Jerusalimu.
- Ključ Hrama Hristovog Vaskrsenja u Jerusalimu čuva muslimanska porodica Džude al-Huseini. Druga muslimanska porodica Nusejbe zadužena je za otvaranje i zatvaranje vrata - navodi on.
Dodao je da otvaranje nije obično "otključavanje vrata".
- U tradicionalnom obredu Nusejbe kuca na vrata, a iznutra mu se kroz mali otvor dodaje merdevina kako bi mogao da dosegne gornju bravu. U otvaranju učestvuju i predstavnici hriščanskih zajednica koje dele Hram - ističe teolog.
Upravo taj način otvaranja predstavlja deo vekovima očuvanog poretka poznatog kao Status kvo.
- Uobičajeno vreme otvaranja je veoma rano, oko 4 časa ujutru, dok se vreme zatvaranja menja u zavisnosti od perioda godine. Kada se Hram zatvori za posetioce bogoslužbeni život se ne prekida. Noćna bogosluženja različitih hrišćanskih zajednica nastavljaju se i nakon zatvaranja vrata za hodočasnike - naveo je Đurđević.
Drvene merdevine prolaze kroz otvor
Svakog jutra, u 4:30, Adib putuje iz svog stana izvan zidina Starog grada da donese ključ od livenog gvožđa u crkvu, baš kao što su to činili njegov otac i njegovi preci pre njega. Kada je tamo, on poverava ključ - koji izgleda kao gvozdeni klin dužine 30 centimetara – a potom Vadži Nusejbej, koji kuca na kapiju da pozove sveštenike i hodočasnike koji provode noć moleći se unutra. Iz unutrašnjosti crkve, drvene merdevine prolaze kroz otvor da bi mu pomogle da otključa gornji deo ogromnih vrata. Zatim otključava donji pre nego što vrati dragoceni ključ Adibu. Ritual se ponavlja svake večeri u 7:30, nakon što stotine turista i hodočasnika napusti crkvu, piše International Business Times.
Tokom praznika, kao što je Sveta nedelja, koja se završava Uskrsom, detaljne ceremonije otvaranja i zatvaranja održavaju se nekoliko puta dnevno.
Kao što se često dešava u Jerusalimu, gradu svetom za nekoliko naroda i religija, postoje različite verzije koje objašnjavaju zašto dve muslimanske porodice drže ključ najsvetijeg mesta u hrišćanskom svetu.
“Posle muslimanskog osvajanja 637. godine, kalif Omar je garantovao arhiepiskopu Sofroniju da će hrišćanske bogomolje biti zaštićene i tako je poverio starateljstvo porodici Nusejbej, porodici koja potiče iz Medine i koja je imala veze sa prorokom Muhamedom“, rekao je Nusejbej, penzionisani 63-godišnji električar, dok je čekao u obližnjem kafiću da izvrši svoje dužnosti kod Svetog groba.
“To se ponovilo 1187. godine, nakon što je Saladin pobedio krstaško kraljevstvo Jerusalim. Ponovo je izabrao našu porodicu da se brine o miru između različitih istočnih i zapadnih hrišćanskih konfesija, koje su bile u sukobu oko kontrole nad grobom“, rekao je uz nežan osmeh, sedeći pored svog sina.
Svakog Velikog četvrtka od kraja 19. veka, dve muslimanske porodice daju ključ od Svetog groba domaćim fratrima franjevcima, koliko je potrebno da u procesiji pešače do crkve i otvore vrata posle jutarnje liturgije. Kada se to završi, fratri vraćaju ključeve porodicama. Ova ceremonija, koja u praksi potvrđuje validnost starateljstva muslimanskih porodica, ponavlja se sa grčkom i jermenskom zajednicom, na pravoslavni Veliki petak, odnosno Veliku subotu.
Ključevi od srca hrišćanskog sveta
“Trenutno imam u rukama ključeve od srca hrišćanskog sveta. Ovo je veoma važan trenutak za nas“, rekao je velečasni Artemio Vitores, španski franjevac. “Vekovima je hrišćanskim hodočasnicima bio zabranjen ulazak u crkvu ili su morali da plaćaju ogromne sume da bi se pomolili na grobu“, rekao je on, sve dok je držao ključ.
“Ovaj ključ je bio u vreme Saladina i kroz svaku generaciju moje porodice od 1187. Za mene je čast biti zadužen za najsvetije od hrišćanskih mesta“, rekao je Džude dok je šetao kaldrmisanom uličicom koja vodi do Svetog groba.
Insistirao je na tome da na svom pametnom telefonu pokaže ono što je tvrdio da je 165 zvaničnih dekreta kojima se potvrđuje uloga porodice Džude kao čuvara crkve tokom vekova.
“Moj predak koji je dobio ključeve bio je šeik, veoma poštovana osoba, koja nije trebalo da se bavi fizičkim radom, kao što je penjanje uz merdevine da bi se otvorila kapija“, objasnio je on.
Kurir/ Mondo