Učenici ne znaju da izračunaju koliko košta proizvod na sniženju niti šta su pročitali: Više od 50% petnaestogodišnjaka u Srbiji funkcionalno nepismeno!
Dodajte Kurir u vaš Google izbor- Više od polovine petnaestogodišnjaka u Srbiji ne dostiže osnovni nivo funkcionalne pismenosti: 53 odsto iz matematike, 48 odsto iz čitanja i 43 odsto iz prirodnih nauka.
- Rezultati PISA 2025 lošiji su nego 2022, 2018. i 2012, a Srbija je ispod OECD proseka u sva tri područja.
Više od polovine petnaestogodišnjaka u Srbiji ne dostiže osnovni nivo funkcionalne pismenosti iz matematike, gotovo svaki drugi učenik ispod je osnovnog nivoa funkcionalne čitalačke pismenosti, a43 odsto njih nije dostiglo ni osnovni nivo naučne funkcionalne pismenosti. Ovo su rezultati PISA testiranja za 2025. godinu, koji su sada objavljeni.
U praksi to znači da ne umeju da, primera radi, izračunaju koliko će platiti proizvod na sniženju, uporede dve ponude i odaberu povoljniju, protumače jednostavan grafikon, razumeju glavnu ideju teksta, prate uputstvo za upotrebu lekova ili uređaja, objasne zašto se nešto dešava u prirodi, poput na primer otapanja leda, ili pak povežu naučno znanje sa svakodnevnim situacijama kao što su objašnjenje zašto je važno prati ruke, kako deluje vakcina...
Funkcionalna nepismenost u ovom kontekstu znači da učenik ima osnovno znanje, ali ne ume da ga upotrebi kad je to potrebno. A opet vodi ka tome da mogu biti podložniji manipulaciji - od lažnih vesti do prevara.
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) objavila je da su rezultati srpskih petnaestogodišnjaka lošiji nego 2022, 2018. i 2012. godine.
Oni su iz iz prirodnih nauka ostvarili 429 poena, dok OECD prosek iznosi 482. U čitalačkoj pismenosti prosek Srbije je 415 poena, naspram 461 poena OECD proseka, dok je iz matematike ostvaren rezultat od 417 poena, prema proseku OECD od 463.
- Manji procenat učenika u Srbiji nego što je to prosečno u zemljama OECD ostvario je vrhunske rezultate (nivo 5 ili 6) iz najmanje jednog predmeta. Istovremeno, manji procenat učenika nego što je prosečno u zemljama OECD dostigao je minimalni nivo postignuća (nivo 2 ili viši) iz sva tri predmeta - navodi se u analizi rezultata za Srbiju.
Milorad Antić, predsednik Foruma srednjih stručnih škola, kaže da rezultate PISA testiranja za Srbiju treba shvatiti kao ozbiljno upozorenje obrazovnom sistemu.
- Ovo je alarm za sve nas i svi bi trebalo ozbiljno da ga shvatimo. Jedan od ključnih problema koji su doveli do ovakvih rezultata je to što domaći obrazovni sistem nije dovoljno usmeren na funkcionalno znanje, već na prostu reprodukciju gradiva. Nije dovoljno samo nabubati nešto napamet i dobiti pet - objašnjava Antić.
Upravo se razlika između naučenog i primenjenog znanja, kaže, najbolje vidi na jednostavnim primerima iz svakodnevnog života.
- Funkcionalna nepismenost u ključnim oblastima govori da učenici ne umeju da izračunaju koliko im, na primer, treba pločica za kupatilo, koliko će platiti proizvod nakon sniženja ili kolika je kamata na oročena sredstva. Kod čitanja, znaju ko je književnik, ali ne i da izvrše analizu teksta - kaže Antić, koji jedan od problema vidi u tome što mladi nastavnici nemaju dovoljno podrške iskusnijih kolega, a promene su, smatra, potrebne i u udžbenicima i nastavnim programima, koji bi morali da budu više povezani sa stvarnim životom, društvom i privredom.
- Posebno je važno da se ima što više praktične nastave i rada u radionicama i laboratorijama - dodao je.
Istraživanje pokazalo da:
- 63 odsto učenika iz Srbije kaže za sebe da ih zanima više različitih tema
- 28 odsto smatra da je škola gubljenje vremena
- 52 odsto učenika koristi veštačku inteligenciju kao pomoć u učenju najmanje jednom sedmično
- 14 odsto učenika je otkrilo da su bili žrtve nekog oblika maltretiranja nekoliko puta mesečno
- 79 odsto đaka veruje da može pozitivno uticati na životnu sredinu
Lošiji rezultati nisu specifičnost samo Srbije. OECD beleži pad postignuća u velikom broju zemalja, a prosečni rezultati zemalja članica u matematici i čitanju 2025. bili su najniži od početka PISA istraživanja.
Jedan od mogućih razloga je i pandemija kovida 19, koja ostavila dubok trag na mnogim generacijama kad je u pitanju obrazovanje, ali i masovna upotreba veštačke inteligencije, koja opet ima svojih velikih mana i koja često daje pogrešne podatke.
Program za međunarodno ocenjivanje učenika (PISA) procenjuje koliko učenici mogu da rešavaju kompleksne probleme, kritički razmišljaju i efikasno komuniciraju, a rezultati daju uvid u to koliko dobro obrazovni sistemi pripremaju učenike za izazove stvarnog života i budući uspeh.
Na poslednjem testu u Srbiji je učestvovao 7.041 učenik iz 178 škola. Na globalnom nivou, PISA testove 2025. godine je radilo više od 760.000 đaka iz 91 zemlje.