OPASNI DVOSTRUKI ARŠINI! Dok su potezi Beograda stalno pod lupom, međunarodna zajednica ćuti na Helezov poziv na džihad!
Dodajte Kurir u vaš Google izbor- Izjava ministra odbrane BiH Zukana Heleza o ukidanju Republike Srpske izazvala je oštre reakcije u regionu, dok međunarodna zajednica uglavnom ćuti. Sagovornici Kurira tvrde da je reč o napadu na Dejton i ustavni poredak BiH.
- Sagovornici poručuju da se isti aršini moraju primenjivati na sve, jer selektivno reagovanje podstiče nove tenzije. Srbija, kažu, treba da ostane mirna, ali i da dosledno brani Dejtonski sporazum i položaj Republike Srpske.
Skandalozna i opasna izjava ministra odbrane Bosne i Hercegovine Zukana Heleza, koji je javno pozvao međunarodnu zajednicu da "povuče potpis sa stvaranja Republike Srpske" i nazvao je "genocidnom paradržavnom tvorevinom", podigla je ogromnu prašinu u celom regionu, ali je s druge strane naišla na potpunu tišinu međunarodne zajednice.
Dok zvaničnici iz Beograda i Banjaluke upozoravaju da je reč o direktnom napadu na ustavni poredak, Dejtonski sporazum i mir na Balkanu, ključni akteri međunarodne zajednice ponovo primenjuju dobro poznate dvostruke aršine, ukazuju sagovornici Kurira.
Selektivno ćutanje
Za istoričara Aleksandar M. Gajića ćutanje međunarodne zajednice predstavlja još jedan primer dvostrukih standarda.
- Zamislimo kakva bi reakcija usledila kada bi ministar neke susedne države javno pozvao na ukidanje Federacije BiH ili osporio pravo bošnjačkog naroda na političko postojanje. Helez, međutim, Republiku Srpsku naziva "paradržavnom genocidnom tvorevinom", a iz međunarodne zajednice nema osude! Republika Srpska nije nikakva paradržavna tvorevina, već jedan od dva ustavom priznata entiteta BiH. Njeno postojanje potvrđeno je Dejtonskim mirovnim sporazumom, odnosno Ustavom BiH. Srbija nije potpisala "stvaranje Republike Srpske", kako Helez pokušava da predstavi, već je potpisnica i garant mirovnog sporazuma kojim je okončan rat. Zato njegov poziv nema pravno dejstvo, ali ima veoma opasnu političku poruku: ukidanje dejtonskog položaja Republike Srpske i osporavanje kolektivnih prava srpskog naroda u BiH - kaže Gajić.
Prema njegovim rečima selektivno ćutanje dela međunarodne zajednice ohrabruje ovakvu retoriku.
- Dejton se ne može braniti samo onda kada treba ograničavati Banjaluku, a prećutkivati kada se iz Sarajeva otvoreno poziva na rušenje jednog od njegova dva entiteta. Ako međunarodni predstavnici zaista štite teritorijalni integritet i ustavni poredak BiH, onda moraju jednako jasno da osude i svaki zahtev za ukidanje Republike Srpske. Posle sahrane generala Ratka Mladića videli smo gotovo istovremene političke i medijske napade iz Hrvatske i Federacije BiH. Ne možemo bez konkretnih dokaza tvrditi da postoji sinhformalno koordinisan plan, ali je očigledno da različiti regionalni akteri koriste isti događaj, gotovo isti rečnik i istu političku matricu kako bi izvršili pritisak na Srbiju i RS. Cilj je da se Srbija stalno drži u položaju optužene države, a srpskom narodu ospori pravo da samostalno čuva svoje istorijsko pamćenje i nacionalne interese - ističe Gajić.
Primetna tišina
Stručnjak za državnu upravu Mihajlo Rabrenović kaže za Kurir da izjava Zukana Heleza nije samo još jedna neprimerena izjava u nizu regionalnih političkih prepucavanja.
- Kada ministar odbrane BiH govori o nestanku jednog od dva entiteta na kojima počiva dejtonska konstrukcija BiH, onda se postavlja pitanje kome takva retorika koristi i da li nas približava pomirenju ili nas ponovo vraća u prošlost. Ne treba zaboraviti ni širi kontekst. Balkan je već nekoliko stotina godina prostor na kojem se ukrštaju interesi velikih sila i vodi borba za politički, ekonomski i bezbednosni uticaj. Menjali su se akteri, imperije i savezi, ali je Balkan suviše često ostajao prostor na kojem su drugi odmeravali snagu. Zato danas posebno treba biti oprezan prema svakoj politici koja narode ovog regiona ponovo pretvara u instrument tuđih interesa. Istovremeno, posle tri decenije od Dejtonskog sporazuma, sasvim je legitimno postaviti pitanje koliko su institucije BiH zaista delotvorne i koliko su sposobne da obezbede dogovor tri konstitutivna naroda.
Rabrenović je dodao da se možemo zapitati gde još u demokratskoj Evropi postoji sistem u kojem jedan međunarodni predstavnik raspolaže ovlašćenjima koja podsećaju na ovlašćenja oktroisanog guvernera, da nameće zakone i smenjuje demokratski izabrane funkcionere!
- U tom kontekstu zabrinjava i različit aršin dela međunarodne zajednice. Kada se iz Beograda ili Banjaluke izgovori nešto što može da se oceni kao sporno, reakcije su gotovo trenutne. A sada, kada ministar odbrane BiH govori o ukidanju Republike Srpske, tišina je mnogo primetnija. Ako želimo stabilnost, isti principi bi trebalo da važe za sve - ističe Rabrenović.
Prema njegoim rečima, posle sahrane generala Ratka Mladića videli smo niz oštrih poruka iz regiona.
- Srbija ne treba da ulazi u takmičenje u teškim rečima niti da odgovara na provokacije. Politika Srbije treba da ostane mirna i predvidljiva: poštovanje teritorijalnog integriteta BiH, ali i dosledna zaštita Dejtonskog sporazuma i ustavnog položaja Republike Srpske. Upravo je to linija na kojoj predsednik Aleksandar Vučić insistira - mir i stabilnost, bez nasedanja na provokacije, ali i bez odricanja od legitimnih nacionalnih i državnih interesa - zaključio je Rabrenović.
Kurir Politika