DRAMATIČNO UPOZORENJE NAKON KATASTROFE U NEPALU! "Treći pol" se približava opasnoj TAČKI PREOKRETA: Milionima ljudi preti KATAKLIZMA jezivih razmera
Dodajte Kurir u vaš Google izbor- Himalajski glečeri se tope 65% brže nego pre deceniju, dok se prati tek oko 21 od procenjenih 40.000 glečera u regionu.
- Nova istraživanja upozoravaju da se Himalaji približavaju tački preokreta, uz rast rizika od nestabilnih jezera, permafrosta i lančanih katastrofa.
Himalaji se približavaju opasnoj tački preokreta jer se glečeri tope sve brže, glečerska jezera postaju sve nestabilnija, a planine se suočavaju sa sve većim nedostatkom praćenja, pokazuju nova istraživanja.
Ovi nalazi dolaze u trenutku nakon razornih poplava u Nepalu, koje su usmrtile više od 1.300 ljudi i izazvale široko rasprostranjeno razaranje, ističući rastuće rizike od brzih promena u himalajskom okruženju.
Ubrzano topljenje uz minimalan monitoring
Himalajski glečeri sada gube masu 65% brže nego pre jedne decenije, navodi se u izveštaju globalne konsultantske kuće Systemiq, izrađenom u saradnji sa Inicijativom za integrisane planine i uz tehnički doprinos Međunarodnog centra za integrisani razvoj planina (ICIMOD) i Nacionalnog instituta za životnu sredinu Himalaja "G.B. Pant".
Ipak, detaljno i na kontinuitetnoj osnovi prati se svega oko 21 od procenjenih 40.000 glečera u regionu Himalaja i Karakoruma, navodi se u izveštaju.
Nestabilan teren i lančani rizici
Taj nedostatak monitoringa je važan jer se fizički pejzaž brzo menja.
Kako se glečeri povlače, iza sebe mogu ostaviti jezera koja se šire, a koja zadržavaju nestabilni nanosi stena i leda. U isto vreme, zagrevanje destabilizuje permafrost - trajno zamrznuto tlo koje se može otopiti kako temperature rastu - i visoke planinske padine, povećavajući mogućnost lančanih opasnosti, piše u izveštaju. Indija već ima dokaze o razmeri ovog rizika.
Oko 18% indijske teritorije čine Himalaji, a ipak ovaj region učestvuje sa oko 35% u svim katastrofama u zemlji, prema podacima iz izveštaja.
Vlada je u julu obavestila parlament da je 56 glečerskih jezera klasifikovano kao jezera "veoma visokog rizika", nakon naučne procene 189 visokorizičnih jezera u indijskom himalajskom regionu sprovedene 2025. godine.
Centralna komisija za vode prati 2.485 glečerskih jezera površine veće od 10 hektara širom himalajskih rečnih slivova u Indiji, saopštila je vlada.
Tragične posledice izlivanja glečerskih jezera
Himalaji su već zabeležili razorne primere onoga što se može dogoditi kada glečerska jezera probiju svoje prirodne brane.
Godine 2023, izlivanje glečerskog jezera u Sikimu usmrtilo je najmanje 70 ljudi i izazvalo ogromnu štetu na putevima, mostovima i hidroelektranama. U sličnoj katastrofi u Utarakandu 2021. poginulo je više od 200 ljudi, nakon što je masovni potop protutnjao dolinama Rišiganga i Dauliganga.
Pripreme za "vrhunac vodenog kapaciteta"
Međutim, opasnost nije ograničena samo na spektakularne poplave.
Himalaji su ogroman prirodni vodeni sistem koji napaja reke od kojih zavise stotine miliona ljudi širom Južne Azije. ICIMOD navodi da se "vrhunac vodenog kapaciteta" (vrhunac oticanja vode) očekuje oko sredine veka u većini rečnih slivova Hindu Kuša i Himalaja - to je tačka u kojoj oticanje vode iz glečera dostiže svoj maksimum pre nego što počne da opada kako glečeri gube masu.
Ekonomski ulog: Vodeni resursi i BDP
Novo istraživanje daje neobično veliku ekonomsku procenu te zavisnosti.
Procenjuje se da voda sa Himalaja podupire približno 20% BDP-a Indije, održavajući proizvodnju pšenice, pirinča, čaja, hidroenergiju i hodočasničku ekonomiju. Pa ipak, planinske države privlače samo oko 5% te vrednosti, navodi se.
"Himalaji su Treći pol", rekao je ekonomista lord Nikolas Stern, predsedavajući Istraživačkog instituta za klimatske promene i životnu sredinu „Grantam” pri Londonskoj školi ekonomije. "Za razliku od Arktika ili Antarktika, ispod ovog pola žive stotine miliona ljudi".
"Ovo je nacionalna i međunarodna infrastruktura", rekao je on, upozoravajući da se ekološki sistem koji je podupire "približava tački preokreta".
Trećina topljenja himalajskih glečera uzrokovana crnim ugljenikom
Nisu sve sile koje pokreću gubitak glečera van kontrole ovog regiona.
Istraživanje kuće Systemiq procenjuje da je otprilike trećina topljenja himalajskih glečera uzrokovana čađom (crnim ugljenikom), koja u velikoj meri potiče iz ciglana u ravnicama. Čađ koja se taloži na snegu i ledu upija više sunčeve svetlosti i ubrzava topljenje.
Za razliku od globalne emisije gasova staklene bašte, zagađenje čađom je poluga na koju Indija i njeni susedi mogu direktno da utiču, tvrdi se u izveštaju.
"Himalaji se približavaju tački preokreta, pri čemu su milioni života i egzistencija dovedeni u pitanje", rekla je Aruši Čopra, viša direktorka u kompaniji Systemiq i vodeći autor izveštaja. "Glečeri se tope brže nego pre jedne decenije".
Deset prioriteta za spas regiona
Izveštaj predlaže 10 prioritetnih tranzicija, u rasponu od smanjenja emisije čađi i proširenja praćenja glečera, do poboljšanja sistema za rano upozoravanje na katastrofe i promene načina na koji se razvija turizam u planinama.
Jedan od prioriteta je jačanje spremnosti za katastrofe, pri čemu bi se vlade unapred dogovorile o koracima koje treba preduzeti kada se pojave opasnosti - od evakuacije do zaštite ranjive infrastrukture.
Drugi je preispitivanje turizma. Indijski himalajski region zabeleži oko 400 miliona turističkih poseta godišnje, prema izveštaju, a istraživači tvrde da bi cilj trebalo da se pomeri sa maksimalnog povećanja broja posetilaca ka stvaranju vrednosti koja se zadržava i ponovo ulaže na lokalnom nivou.
Rizici sve složeniji
Pema Gjamčo, generalni direktor ICIMOD-a, rekao je da rizici postaju sve složeniji.
"Glečeri se povlače, permafrost i visoke planinske padine postaju sve nestabilniji, a zajednice i infrastruktura nizvodno suočavaju se sa rastućim rizicima od složenih i lančanih opasnosti", rekao je on.
A ti rizici se ne zaustavljaju na granicama iscrtanim preko Himalaja. Takve opasnosti, rekao je Gjamčo, "ne poštuju nacionalne granice i nijedna zemlja ne može sama da se suoči sa njima".
To čini prekogranični monitoring, razmenu informacija o rizicima, sisteme za rano upozoravanje i zajednička ulaganja u otpornost sve hitnijim - ne samo da bi se spasili životi, već i da bi se zaštitila egzistencija i ekonomije stotina miliona ljudi koji zavise od ovih planina.
(Kurir.rs/BBC)