Reči koje su odjeknule u celom svetu

GLAVNE PORUKE VUČIĆEVOG GOVORA U UJEDINJENIM NACIJAMA! Velikima otvoreno rekao sve, upozorio male zemlje i dao ZAVET: Srbija ne odustaje od Kosova i Metohije

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Foto: Frank Franklin II/AP, Sergey Guneev / Sputnik / Profimedia, Leonardo Munoz / AFP / Profimedia
  • Vučić je u UN poručio da je međunarodni poredak srušen i da nastaje novi, uz veći rizik od sukoba i pritisaka kroz ekonomiju, tehnologiju i sajber prostor
  • Istakao je da Povelja UN i međunarodno pravo moraju da važe jednako za sve, uz tvrdnju da su Kosovo i NATO bombardovanje primeri njihovog kršenja
  • Srbija ostaje na evropskom putu, ali neće odustati od Kosova i Metohije, niti od odnosa sa SAD, Kinom, Rusijom i drugim partnerima

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić govorio je sinoć na Generalnoj debati u okviru 81. zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku.

Ceo govor predsednika Vučića pročitajte klikom na link.

Međunarodni poredak je srušen, nastaje novi svetski poredak

- Dame i gospodo, tema ovogodišnjeg zasedanja, "Obnova poverenja, upravljanje transformacijom: Ujedinjene nacije koje donose rezultate za sve", delimično dobro opisuje trenutak u kojem se nalazimo. Saglasan sam da treba da obnovimo poverenje u Ujedinjene nacije, ali nisam siguran u kojoj meri možemo upravljati transformacijom koja se već dogodila. Međunarodni sistem kakav smo poznavali je srušen. Ne postoji.

Danas smo svedoci rađanja novog poretka, koji je orijentisan oko dva glavna centra moći, uz postojanje sve većeg broja snažnih regionalnih aktera, koji raspolažu značajnom političkom, ekonomskom, vojnom i tehnološkom moći i nastoje da samostalno utiču na oblikovanje svog okruženja i širih globalnih procesa. Ulazimo, dakle, u period složenije i manje predvidljive raspodele moći, u kojem je opasnost od potencijalnih sukoba veća nego što je bila decenijama - rekao je predsednik na samom početku govora.

Predsednik je ukazao da nije reč samo o klasičnim oružanim sukobima između država, već se sukobi sve češće vode ekonomskim pritiscima, tehnološkim ograničenjima, borbom za resurse i tržišta, sajber-napadima, dezinformacijama i pokušajima uticaja na druga društva.

Povelja UN i međunarodno pravo moraju da važe jednako za sve

Najveći problem današnjice nije nedostatak pravila, političkih principa, već njihovo nepoštovanje u prošlosti i sadašnjosti, tvrdi on.

- Primetićete, dragi prijatelji, da danas, sa izuzetkom nekoliko zemalja, svi govore i pozivaju se na Povelju UN, na duh Povelje i principe na kojima je doskora važeći svetski poredak bio utemeljen. Kao da hoće da nam kažu, "puj pike ne važi", to što smo u prošlosti rušili i kršili tu Povelju, čime smo otvorili Pandorinu kutiju koju je nemoguće zatvoriti, a danas bismo bez posledica da se vratimo u budućnost. Poštovanje istih onih principa koje su moćne i velike zemlje tako brutalno zgazile, sada bi da revitalizuju.

Koliko ste puta u prethodna dva dana, samo sa ove govornice, mogli da čujete pokliče i pozive na poštovanje principa međunarodnog javnog prava, i to posebno kada je u pitanju sukob u Ukrajini, a da većina tih i takvih zemalja bezobrazno i bezobzirno ćute na činjenicu da su sami učestvovali u gaženju Povelje, rušenju temelja međunarodno javno-pravnog sistema, a danas bi po svaku cenu da se vrate na te principe kada vide da su moćniji i jači pribegli istim kršenjima koja su oni sprovodili dok su bili najmoćniji i najjači - rekao je on.

Predsednik je poentirao da tu misli na sve zemlje koje su priznale jednostrano proklamovanu nezavisnost tzv. Kosova i bez ikakvog temelja u međunarodno pravnim dokumentima pokušali da otmu 14% teritorije Republike Srbije.

Foto: Videoplus

- Mnogima od vas to zvuči kao davna prošlost, ali rane koje su zadate međunarodnom javnom pravu su sve dublje i teže. Da budemo potpuno precizni, poredak poštovanja Povelje UN i na njoj zasnovanog prava više ne postoji. Srušili su ga oni koji su cepali teritorije drugih zemalja zarad svojih političkih i ekonomskih interesa. Radili su to beskrupulozno, bezobzirno i besramno. Znate li, poštovani prijatelji, šta je uopšte bio razlog, jedini zvanični i formalni, za napad na teritoriju Republike Srbije i Saveznu Republiku Jugoslaviju, koji je izvelo 19 NATO zemalja? Nećete verovati. Rekli su nam, da su napali suverenu, slobodnu i nezavisnu zemlju kako bi bila izbegnuta potencijalna humanitarna katastrofa. Humanitarna katastrofa se nije dogodila, a još nisam uspeo da čujem i vidim gde se sličan primer u svetu dogodio.

Napad na tu malu, ali slobodnu i slobodarsku zemlju Srbiju, čiji sam ponosni predsednik, izveden je sa željom da poredak UN, uspostavljen posle Drugog svetskog rata, bude konačno srušen, te da dominacija tada unisonog zapadnog sveta, Amerike i Evrope, bude i formalno i neformalno potvrđena. Znate li koje su zemlje učestvovale u donošenju odluke u SB UN o bombardovanju jedne nezavisne i suverene zemlje, koja nije napala nijednu drugu zemlju? Nijedan vojnik, nijedan policajac iz Srbije nije kročio na teritoriju bilo koje druge zemlje, a odluka je, ipak, doneta.

Siguran sam da se i većina od vas, dragi prijatelji, koji ste najbolje upoznati sa politikom u svetu više toga ne seća, a posebno ne činjenice ko je u SB UN glasao za tu odluku ili možda u Generalnoj skupštini. Nemojte ni da pokušavate, jer je nemoguće da se setite. Zašto? Zato što takva odluka nikada nije ni doneta, a da stvari budu još gore, niko nikada nije ni pokušao da je donese. Toliko su bili bahati i moćni da su gazili sve pred sobom. Od Klintonove administracije do administracija brojnih evropskih zemalja. Upravo zato, Srbija podržava delovanje admnistarcije predsednika Donalda Trampa i u njegovom radu vidi šansu za uspostavljanje pravednijeg poretka u svetu i odgovornijeg odnosa prema Srbiji kao bliskom američkom savezniku iz oba svetska rata - rekao je on.

"Gazili su Srbiju, ali je nisu pobedili"

I ono što tada nisu znali i razumeli, gazili su Srbiju, ali je nisu pobedili, naveo je Vučić.

Foto: Videoplus

- Srbija se podigla kao feniks iz pepela. I danas svima u svetu svojim primerom pokazuje kako se čuva međunarodno-javni poredak i kako se štiti međunarodno javno pravo. Ipak, posledice tog brutalnog napada na Srbiju su velike i naročito vidljive ovde u Generalnoj skupštini UN. Doduše, još više na brojnim ratištima širom sveta. Zašto? Pa, zato što principi, bilo kakvi, više ne postoje. Oni koji su ih jednom pogazili nemaju moralno pravo da o njima govore.

Da situacija bude još gora, a licemerje još vidljivije, upravo ti i takvi zauzimaju poziciju vrhovnih učitelja o moralu i svakoj vrsti zaštite vrednosti savremenog sveta. Nama u Srbiji najteže je kada u našem okruženju gledamo ponovno uzdizanje nacizma na pijedestalu društvenih vrednosti, posebno u Republici Hrvatskoj, koja se ponosi i svojom nacističkom prošlošću i upotrebom nacističkih slogana i simbola danas. Srpski narod kao narod koji je najviše stradao od nacističke ruke ne može da prihvati povampirenje najstrašnijih duhova prošlosti odgovornih za smrt stotina hiljada Srba, Jevreja i Roma u monstruoznim koncentracionim kampovima poput Jasenovca. Upravo zato moralne pridike koje slušamo od takvih, za srpski narod i Srbiju potpuno su neprihvatljive.

Takođe, već četiri i po godine slušam lekcije o tome kako su mnogi na zapadu preostali svetionik demokratije u svetu, zaštitnici ne ukrajinskih, već pravila i principa međunarodnog prava, a kada povise ton, misleći da su mnogo moralni, a njihovi stavovi jedini ispravni, samo se osmehnemo i zapitamo: ”A kako ste se vi odnosili prema Kosovu i Metohiji i teritorijalnom integritetu Srbije koji je garantovan Poveljom UN i Rezolucijom Saveta bezbednosti UN 1244?” Na to, ili nema odgovora, ili nam, tobož, dobronamerno kažu i posavetuju da ne gledamo u prošlost, već u budućnost. Kada ih pitamo: ”Je l’ i Ukrajini kažete da nisu važne teritorije za koje se bore?”, besmisleni razgovor prekidamo i prelazimo na drugu temu.

Upozorenje za globalni jug i zavet - Srbija neće odustati od Kosova i Metohije

Ukazao je na trikove kojima velike sile pokušavaju da prevare zemlje.

Foto: Videoplus

- I želim sve da vas upozorim. Sve vas ovde koji pripadate Globalnom jugu. Sve ugovore koje potpisujete sa velikim silama, otvorite četvore oči. Mi smo tako potpisali čuveni Briselski sporazum 2013. godine, u želji da kompromisom rešavamo probleme između Srba i Albanaca na Kosovu i Metohiji. Sve obaveze koje je imala Srbija, ispunjene su, a jedna jedina koju su imali Albanci, o formiranju Zajednice srpskih opština, do dana današnjeg nije - kazao je predsednik Srbije.

Zanimljivo da je sporazum prihvaćen, ne samo u prisustvu već potvrđen i potpisom EU, ali to ništa nije vredelo. Kao predsednik Srbije, 10 godina suočen sam sa svim mogućim trikovima i pritiscima kako bismo odustali od pune implementacije onoga što je potpisano. To je nauk nama Srbima, ali i svima drugima u svetu koji žele da zaštite i sačuvaju svoju zemlju. Pored svega, Srbija će odbraniti svoju zemlju, svoj teritorijalni integritet, Povelju UN i Rezoluciju Saveta bezbednosti UN 1244 - kazao je Vučić.

Srbija ostaje na evropskom putu, ali čuva odnose sa SAD, Kinom, Rusijom i drugim partnerima

Govorio je i o dugotrajnom zamoru od procesa proširenja EU.

- Srbija se nalazi na "evropskom putu" i moraće još mnogo toga da uradi kako bi postala punopravni član EU. Evropskoj uniji, posebno predsednici evropske komisije Ursuli fon der Lajen i predsedniku Evropskog saveta A. Košti zahvalni smo na svakoj vrsti pomoći koju su pružali i koju pružaju našoj zemlji. Iako punopravno članstvo u Evropskoj uniji ostaje strateški prioritet, ne možemo da ne primetimo dugotrajni zamor od procesa proširenja, kako među pojedinim državama članicama Unije, tako i među državama kandidatima. Upravo je "evropski put" Srbije dobar primer dužine i složenosti tog procesa. Status kandidata stekli smo 2012. godine, a pristupne pregovore započeli još 2014. godine – pre više od dvanaest godina. Građani Srbije stoga s pravom očekuju jasniju perspektivu i konkretnije rezultate procesa u kojem naša zemlja učestvuje duže od jedne decenije.

U okolnostima u kojima nije izvesno da će do narednog proširenja Evropske unije doći u bliskoj budućnosti, nastojali smo da budemo konstruktivni i da ponudimo praktične načine za prevazilaženje postojećeg zastoja. Zato smo predložili da se Zapadnom Balkanu omogući postepeno uključivanje u jedinstveno evropsko tržište i pristup šengenskom prostoru i pre punopravnog članstva u Evropskoj uniji. To ne bi predstavljalo zamenu za članstvo, niti snižavanje naših ambicija, već konkretan i pragmatičan put napred, koji bi građanima i privredama regiona omogućio da osete opipljive koristi evropske integracije i pomogao da se prevaziđe zastoj u kojem se proces proširenja predugo nalazi.

Međutim, stabilna i integrisana Evropa, čiji je Srbija deo, i naš "evropski put" ne znači odricanje od tradicionalnih prijateljstava zahvaljujući kojima je Beograd jedna od retkih evropskih prestonica iz koje možete leteti direktno u Sjedinjene Američke Države, Narodnu Republiku Kinu i Rusku Federaciju. Posebnu zahvalnost za podršku tokom pandemije Kovida kao i zbog ogromnih ulaganja i investicija u Srbiju dugujem predsedniku Narodne Republike Kine Si Đinpingu, uz nadu da će njegovi razgovori sa predsednikom Trampom biti produktivni i doprineti stabilizaciji prilika u svetu. Istovremeno, negujemo veze sa tradicionalnim prijateljima i partnerima u Africi, Aziji i Latinskoj Americi, sa kojima smo nedavno u Beogradu obeležili 65. godišnjicu Prve konferencije nesvrstanih zemalja, održane u našem glavnom gradu 1961. godine.

Naša otvorenost je izraz naše razvojne strategije, istorije i našeg razumevanja sveta. Srbija veruje da države mogu da imaju jasan kurs i sopstvene interese, a da pritom ne zatvaraju vrata onima sa kojima se u svemu ne slažu. Uostalom, svet u kojem razgovaramo samo sa onima koji misle isto kao mi ne bi imao mnogo potrebe za diplomatijom. Sloboda i nezavisnost u donošenju odluka za Srbiju su najviše vrednosti - naveo je on.

U nastavku pogledajte ceo govor predsednika Vučića u UN:

This browser does not support the video element.

19:56
Poslušajte kompletan govor predsednika Vučića u UN koji je čuo čitav svet Izvor: Kurir