SAT ZAVIJANJA SIRENA UKRAJINU KOŠTA 45 MILIONA DOLARA! Privreda pred kolapsom, od sada radnici ostaju na mestima kada je samo "žuta" uzbuna, pale prve žrtve!
Dodajte Kurir u vaš Google izborUpozorenja na vazdušnu opasnost tokom ruskih raketnih napada koštaju Ukrajinu oko 45 miliona dolara za svaki sat u kojem zaustavljaju poslovne aktivnosti u toj zemlji.
Gardijan navodi da je to objavio Oleksandr Kravčenko, ministar ekonomije i životne sredine.
Britanski list navodi da ova objava stiže u trenutku dok Kijev traži načine da održi privredu aktivnom uprkos sve intenzivnijem ruskom bombardovanju.
Rusija sve više napada infrastrukturu koja je je od ključne ekonomske važnosti za Ukrajinu, napadajući industrijska postrojenja, skladišta, logističke centre i data centre, što je Kravčenko opisao kao pokušaj da se "uništi gotovo cela ekonomija".
- Ono što nismo u potpunosti predvideli je to koliko brzo će Rusija razviti ove dronove na mlazni pogon i koristiti ih za napade na sve moguće mete - kazao je ukrajinski ministar, misleći na rusku upotrebu novog oružja kojim poslednjih nedelja gađa Kijev.
U razgovoru za Gardijan iz visokozaštićene vladine zgrade u Kijevu, ovaj bivši rukovodilac u kompaniji "Mekinzi" koji je postao ministar tokom leta, rekao je da napadi prisiljavaju velike delove ukrajinske privrede na kontinuirane zastoje, jer radnici odlaze u skloništa, a sirene zavijaju i do deset sati dnevno.
- Ako su ljudi u bunkeru, posao staje - naveo je Kravčenko.
Da bi ublažila ekonomske troškove, vlada je nedavno uvela novi dvostepeni sistem upozoravanja na vazdušnu opasnost, osmišljen da održi poslovanje preduzeća tokom dužih oglašavanja sirena.
"Crveno" upozorenje odnosi se na pretnju raketama i zahteva od ljudi da potraže sklonište, dok se "žuto" upozorenje koristi za pretnje dronovima, a tokom te zbune mnoga preduzeća ostanju otvorena.
- Više od polovine preduzeća je nastavilo da radi tokom žutih upozorenja - rekao je Kravčenko.
Ali, "žuto" upozorenje nije garancija veće bezbednosti u odnosu na "crveno".
To je postalo jasno u ponedeljak, kada je ruski dron na mlazni pogon pogodio Nacionalnu akademiju nauka u centru Kijeva tokom "žutog" upozorenja, usmrtivši dvoje ljudi dok je osoblje još uvek radilo unutra.
Gardijan navodi da je to jedan od teških kompromisa sa kojima se Ukrajina suočava dok pokušava da održi normalan život, a istovremeno zaštiti ljude od eskalacije ruskih vazdušnih udara.
Kravčenko je kazao da su ruski napadi samo ove godine prouzrokovali štetu procenjenu na deset milijardi dolara na nepokretnoj imovini, a među metama su bile čeličane, skladišta, logistička infrastruktura, a od nedavno i data centri.
Rusija takođe blokira crnomorske luke Ukrajine, odakle je pre blokade išao najveći deo izvoza te zemlje.
Ministar je uveren da je vlada ove godine bolje pripremljena za ono što bi mogla da bude "najteža, najsurovija ratna zima", s očekivanim daljim pritiskom na snabdevanje energijom, infrastrukturu i preduzeća koja su već oslabljena višemesečnim vazdušnim udarima.
- Da bi se zaštitila privredu od budućih napada, vlada sada razmatra načine da omogući većem broju privatnih kompanija da kupe ukrajinske sisteme protivvazdušne odbrane (PVO) - rekao je ministar, koji je ipak upozorio da se preduzeća nikada ne mogu u potpunosti da se zaštite od ruskih raketa i dronova.
Trajna šteta od vazdušnih udara dodatno je opteretila već ozbiljno ugroženu državnu kasu.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je nedavno procenio da budžetski deficit Ukrajine do kraja ove godine iznosi oko 27 milijardi dolara, što je izazvalo pitanja kod nekih evropskih vlada o tome kako je došlo do te rupe u budžetu, uprkos tome što je EU već dogovorila paket kredita od 90 milijardi evra za Ukrajinu koji pokriva 2026. i 2027. godinu.
Kravčenko je kazao da je vlada od tada smanjila deficit na 20 milijardi dolara štednjom i identifikovanjem dodatnih domaćih rezervi.
On je naveo da Kijev sada traži dalju podršku od EU, Japana, Kanade i Velike Britanije, uključujući potencijalno davanje uanpred kredita koji su bili namenjeni za narednu godinu.
- Postoji veoma aktivan rad sa svim našim međunarodnim partnerima kako bi se dobili dodatni izvori finansiranja - rekao je on.
(Kurir.rs/The Guardian/Preveo i priredio: N. V.)