Premijera

"Baal" otvara novu sezonu u "Radoviću": Breht iz ženskog ugla s Filipom Stankovskim

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Predstava Baal Foto: Belkisa Beka Abdulović
Reditelj Primož Ekart kaže da je pomeranje perspektive bilo važno kako bi se pažnja usmerila i ka onome što u tekstu velikog pisca nije izgovoreno

Malo pozorište "Duško Radović" novu sezonu večernje scene otvara večeras premijerom predstave "Baal" u režiji Primoža Ekarta.

Rana drama Bertolta Brehta, napisana 1918. godine, u ovoj postavci dobija novu perspektivu. Autorka adaptacije i dramaturškinja Tijana Grumić i reditelj iz Slovenije u središte ne postavljaju samo Baala i njegov pogled na svet već i žene čije živote njegovi postupci nepovratno menjaju.

Filip Stankovski Foto: Belkisa Beka Abdulović


Baal je pesnik koji odbacuje društvene norme i granice, tragajući za sopstvenim pojmom slobode. Njegovi susreti sa Emilijom, Johanom, Sofijom Berger i Mladom ženom otvaraju pitanja o tome gde počinje, a gde se završava lična sloboda i šta se dešava kad jedna osoba svoju slobodu ostvaruje na račun drugog.

"Prelaženje granica" jedna je od centralnih tema ove predstave. Kako u razgovoru o predstavi kaže Primož Ekart, upravo je pomeranje perspektive bilo važno kako bi se pažnja usmerila i ka onome što u Brehtovom tekstu nije izgovoreno, ali je prisutno - ka nasilju i njegovim posledicama.

U predstavi igraju Filip Stankovski, Dubravka Kovjanić, Jelena Ćuruvija Đurica, Nikola Malbaša, Anja Jovanović, Relja Štiglić, Nevena Kočović i Mina Nenadović.

"Baal" tako postaje susret sa jednim od najranijih Brehtovih tekstova, ali i povod da se iz današnje perspektive ponovo postave pitanja o slobodi, moći, odgovornosti i granicama koje postavljamo sebi i drugima.

Pogledajte kako je bilo na probi "Baala"

Slovenački reditelj Primož Ekart susretao se s "Baalom" u različitim periodima života: najpre kao gledalac jedne reinterpretacije osamdesetih godina, zatim kao student koji je o komadu pisao, a sada kao reditelj. U razgovoru s Tijanom Grumić u programskoj knjižici kaže da ga je zanimalo šta Brehtov tekst, napisan pre više od veka, može da nam kaže danas. Odgovor je potražio u promeni ugla iz kojeg se priča posmatra.

- Brehtova književnost jeste klasična i u njegovim tekstovima postoje teme koje možemo da sagledamo iz drugačije, sveže perspektive, kroz savremeni pogled na društvo. Upravo zato mislim da su njegovi tekstovi i danas vredni ponovnog čitanja, promišljanja i drugačijeg pristupa njihovom postavljanju na scenu. U središte postavljamo priče žena koje su se s njim srele - kaže reditelj.

Reprize su 4, 18. i 28. oktobra u 20.00 časova