LOPANDIĆ: ISTORIJSKA SEDNICA! ARSIĆ: NIJE! Žestoko u studiju Kurira posle konstituisanja parlamenta: "Ne možete doći u Skupštinu i pričati o nameštaju"
Dodajte Kurir u vaš Google izborDanas je konstituisan novi saziv parlamenta, ali je ovaj dan mnogo više od formalne verifikacije poslaničkih mandata. Posle 14 godina, Srpska napredna stranka našla se u opoziciji, dok je Studentska lista osvojila najveći broj poslaničkih mandata. Svih 250 poslaničkih mandata je potvrđeno, poslanici su položili zakletvu, a novi saziv Skupštine počeo je rad u atmosferi velikih političkih tenzija. Dan je obeležio i događaj ispred Narodne skupštine, gde je Lidiju Vukićević, poslanicu sa liste SNS, jogurtom po glavi polila Marija Radovanović, bivša sekretarka Medicinskog fakulteta u Beogradu. Studenti u blokadi Medicinskog fakulteta osudili su njen postupak, poručujući da takvo ponašanje nije u skladu sa vrednostima za koje se zalažu i pozivajući na mirno i dostojanstveno postupanje prema svim građanima, bez obzira na političku pripadnost.
Tokom sednice usledile su polemike o Poslovniku, organizaciji rada parlamenta, zastupljenosti poslaničkih grupa i budućem rukovođenju Skupštinom. Posebnu pažnju privuklo je obraćanje Aleksandra Vučića, govorio je o političkim prilikama u zemlji, novom odnosu snaga i izazovima koji očekuju parlament. Studentska lista predložila je Aleksandra Čupića za predsednika parlamenta, dok je poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" podržala Stojana Radenovića.
Kako će izgledati odnos nove većine i opozicije i da li će Skupština postati mesto institucionalnog dijaloga ili će politička konfrontacija obeležiti njen budući rad za emisiju "Usijanje" na Kurir televiziji bili su Duško Lopandić, predsednik Foruma za međunarodne odnose, Veroljub Arsić, član SNS, i Ljubomir Đurić, politički analitičar.
- Ja bih pre svega rekao da je ovo zaista istorijski događaj. Imali smo 14 godina vlasti, odnosno 12 godina u kojima je SNS praktično imao gotovo apsolutnu vlast. Kako kaže poslovica: "Apsolutna vlast korumpira apsolutno". Dakle, imali smo režim koji se postepeno pretvorio u sistem obeležen korupcijom, neodgovornošću i brojnim problemima koji nisu rešavani. Izbori su u početku izgledali kao borba Davida i Golijata, jer je Golijat imao sve resurse - finansijske, medijske, kontrolu nad medijskim prostorom i sve ostalo. Ipak, imali smo briljantnu pobedu Studentske liste, odnosno Studentskog pokreta, koja je zaista istorijska, ne samo za Srbiju. Mislim da je ovo prvi put, možda čak i u svetu, da jedan takav pokret, koji u početku nije bio organizovan kao stranka niti je imao jasnu ideologiju, ostvari ovakav rezultat. Njegov jedini zahtev u početku bio je da vlast preuzme odgovornost. Međutim, kada je vlast pokazala da nije sposobna da reši krizu i da tu odgovornost pokaže na bilo kom primeru, došli smo do situacije u kojoj su otvorene desetine afera, kojima bi trebalo više da se bavi tužilaštvo, a manje Skupština - rekao je Lopandić.
Formiranje nove vlade sledeći važan korak
Ocenio je da je konstituisanje parlamenta zakonska obaveza, dok tek predstoji rasvetljavanje brojnih afera i formiranje nove vlade koja će preuzeti odgovornost za vođenje države.
- Ovo što se danas dogodilo predstavlja proceduralnu neophodnost. Narodna skupština mora da se formira, a Ustav i zakon propisuju proceduru koja u tom procesu mora da se poštuje. Naravno, Skupština ne bi trebalo da bude mesto na kojem će se rešavati sve kriminalne i koruptivne afere. To raščišćavanje, koje je zapravo već počelo u našem društvu, tek predstoji, a o brojnim aferama govoriće se i u narednim nedeljama. Ono što je važno nakon formiranja Skupštine jeste da se što pre formira i nova vlada, da vidimo ko će je činiti i da pobednička lista zaista preuzme vlast - kaže on.
Kako je voditeljka Jelena Pejović rekla, promena skupštinske većine otvara i pitanje načina na koji će ubuduće funkcionisati Narodna skupština, posebno kada je reč o odnosu prema opoziciji i poštovanju Poslovnika. Predstavnici Studentske liste najavili su da će insistirati na doslednoj primeni skupštinskih pravila, a postavlja se pitanje da li će promena vladajuće strukture doneti i drugačiju parlamentarnu praksu. O tome je za Kurir TV govorio Arsić.
- Pre svega, ako govorimo o tome da je ovo istorijska sednica, moram da kažem da nije. Reč je o običnoj konstitutivnoj sednici na kojoj se potvrđuju mandati narodnih poslanika i ništa više. Možda je izuzetak to što je Srpska napredna stranka jedina politička organizacija koja se sada nalazi u Narodnoj skupštini i ima svoje predstavnike i poslanike. Uspeh takozvane Studentske liste, koju ja nazivam listom NVO profesora, zasnovan je na dezinformacijama i lažima koje smo imali prilike da čujemo i danas - kaže on.
- Ne može niko da me ubedi da je država koja u ovom trenutku ima 4,4 milijarde evra neraspoređenih sredstava na trezorskim računima i 25,5 milijardi evra neto deviznih rezervi korumpirana i da je korupcija sistemska. Mislim da je vreme da se oni koji se bave politikom, posebno oni koji su sada na vlasti, okrenu odgovornosti prema građanima koji su ih birali. Kada vodite državu, to ne znači samo da budete ministar ili predsednik vlade. Vi odgovarate za živote i sudbine 6,5 miliona ljudi. Ne znam da li oni koji preuzimaju tu odgovornost zaista razumeju šta se nalazi na njihovim leđima. Da li se očekivalo više? Ne znam. To samo pokazuje da oni koji sada čine većinu nisu poznavali procedure koje važe u Narodnoj skupštini. Određena radna tela, koja se formiraju prilikom konstituisanja parlamenta, moraju da podnesu izveštaje o verifikaciji mandata kako bi sednica mogla da se nastavi, odnosno kako bi mandati bili potvrđeni i novi saziv započeo rad - objasnio je Arsić.
Nakon predloga kandidata za predsednika Narodne skupštine, otvara se i pitanje raspodele mesta u skupštinskim odborima i drugim parlamentarnim telima. Pored toga, pažnju javnosti privukli su i kandidati koje su za čelnu funkciju parlamenta predložile Studentska lista i lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija". O tome kako će izgledati raspodela skupštinskih funkcija i kako ocenjuje ove predloge govorio je Đurić.
- Što se tiče odbora, teško je u ovom trenutku bilo šta proceniti. Danas se dosta govorilo o toj temi, pa se čak stekao utisak da je sednica više bila posvećena raspodeli odbora nego izboru predsednika Skupštine. To je, kada govorimo o poštovanju Poslovnika, problematično. Nadam se da ubuduće sednice neće izgledati kao što je izgledala današnja, na kojoj se najmanje govorilo o temi zbog koje je sazvana. Narodni poslanici imaju slobodu govora, ali ona podrazumeva da govore o onome što je na dnevnom redu. Ne možete doći u Skupštinu i pričati o tome kakvo je vreme ili, da banalizujem, da li vam se dopada skupštinski nameštaj - rekao je on.
- Ne znam da li ne razumemo šta je sloboda govora ili nam ta formulacija samo dobro zvuči, pa je koristimo u svakoj prilici. Kada ste na sednici Narodne skupštine, ne možete da govorite o bilo čemu. Ne možete da dođete i pričate o tome da li vam se sviđa ili ne sviđa skupštinski nameštaj. Da li je to sloboda govora? Jeste. Ali da li bi predsednik Skupštine trebalo da vas opomene? Apsolutno. Jasno je definisano o čemu i na koji način možete da govorite. Kada prihvatite da budete narodni poslanik, prihvatate i pravila Poslovnika. Jedno od njih je, na primer, da se ne možete direktno obraćati drugom narodnom poslaniku. To pravilo se ne poštuje, i to, koliko znam, traje otkad postoji Narodna skupština. Ne znam da li je oduvek bilo tako propisano, ali poslednjih godina svakako jeste. Možete da izaberete bilo koju sednicu Narodne skupštine i gotovo sigurno ćete naići na takav primer, a opomena zbog toga gotovo nikada nije izrečena. Sada se postavlja pitanje da li Poslovnik treba toliko striktno poštovati. Ali, ako ne treba, čemu onda pravila? Poštovanje Poslovnika nije stvar dobre volje. To nije sugestija - ili ga poštujete ili ga ne poštujete. Tu nema treće mogućnosti - za Kurir televiziju, zaključio je Đurić.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama MONDO Inc uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs