Hakeri prodrli u sisteme Evropske komisije: FBI potvrdio na zloupotrebu AI alata na interne servise
Dodajte Kurir u vaš Google izborEvropska komisija potvrdila je 19. novembra da je bila meta sajber-kampanje u kojoj su korišćeni alati veštačke inteligencije. Incident je otkriven 22. oktobra, nakon čega su nadležne službe preduzele zaštitne mere i privremeno isključile nekoliko internih aplikacija. Većina tih sistema u međuvremenu je ponovo pokrenuta, ali pojedini servisi još nisu bili dostupni u trenutku objavljivanja informacija o napadu.
Portparol Komisije Tomas Renije potvrdio je da je istraga u toku, ali nije otkrio ko stoji iza napada niti kakav je bio njegov cilj. Takođe, nije bilo potvrde da su napadači ukrali poverljive podatke. Komisija je saopštila da dosadašnja istraga nije pronašla dokaze o curenju podataka koje bi pogodilo zaposlene u celini, ali je naglasila da je još rano za konačnu procenu razmera incidenta.
Pogođeni sistemi za zaposlene
Prema informacijama koje je objavio Politico, napad je pogodio interne sisteme koje zaposleni Evropske komisije koriste za svakodnevne administrativne poslove. Među njima su platforme za obračun plata, podnošenje zahteva za odsustvo, evidenciju radnog vremena i refundaciju zdravstvenih troškova, kao i alati za prevođenje. Problemi su, prema tim navodima, trajali duže od deset dana.
Postojala je mogućnost da su napadači pristupili ličnim podacima zaposlenih, ali Evropska komisija nije potvrdila da se to zaista dogodilo. Nije poznato ni koliko je pojedinaca eventualno bilo pogođeno, niti koje su informacije mogle biti dostupne napadačima. Zbog toga treba razlikovati prijavljeni prekid rada internih sistema od potvrđene krađe podataka - za sada nema javne potvrde da je do takvog curenja došlo.
ARTEX automatizuje pronalaženje ranjivosti
Posebnu pažnju privukli su navodi da je u napadu korišćen ARTEX, javno dostupan alat zasnovan na veštačkoj inteligenciji. Prema informacijama koje je objavio Politico, evropski tim za odgovor na računarske incidente CERT-EU identifikovao je upotrebu ovog alata. ARTEX je namenjen bezbednosnom testiranju sistema, ali njegove mogućnosti mogu biti zloupotrebljene za pronalaženje slabih tačaka i pokušaje neovlašćenog pristupa.
Njegova posebnost je u tome što koristi AI agente koji mogu da automatizuju više koraka bezbednosnog testiranja, od izviđanja mreže do provere ranjivosti. Alat nema sopstveni jezički model, već se povezuje sa spoljnim AI modelima koje bira korisnik. Iako može da bude koristan stručnjacima koji proveravaju sopstvenu infrastrukturu, iste mogućnosti mogu da ubrzaju posao napadačima koji traže način da prodru u tuđe sisteme. Važno je, međutim, da Evropska komisija nije javno imenovala ARTEX kao alat korišćen u konkretnom napadu niti je objasnila kako su hakeri pristupili njenoj mreži.
FBI upozorava na napade za manje od tri sata
Američki FBI nedavno je upozorio da sajber-kriminalci i grupe povezane sa državama već zloupotrebljavaju ARTEX. Prema upozorenju, u pojedinim napadima automatizacija je omogućila prelazak od početnog pristupa sistemu do naloga sa visokim privilegijama za manje od tri sata. To pokazuje koliko brzo napadači mogu da iskoriste bezbednosne propuste kada koriste alate koji automatizuju pronalaženje slabih tačaka i pojedine faze napada.
CERT-EU je takođe upozorio da bi ovakvi alati mogli da povećaju broj i brzinu sajber-napada, jer smanjuju vreme i tehničko znanje potrebno za pronalaženje ranjivosti. Problem je i u tome što automatizovani sistemi mogu da povežu nekoliko naizgled manjih propusta i iskoriste ih za ozbiljniji prodor. Zbog toga stručnjaci preporučuju redovno ažuriranje sistema, zaštitu administrativnih interfejsa, višefaktorsku autentifikaciju i pažljivo praćenje naloga sa visokim privilegijama.
Istraga još ne otkriva ko stoji iza napada
Za sada nije poznato ko je organizovao napad na Evropsku komisiju, da li iza njega stoji kriminalna grupa ili akter povezan sa nekom državom, niti da li je cilj bio krađa podataka ili ometanje rada institucije. Komisija je saopštila da nema saznanja o zahtevu za otkupninu. Takođe, nije objasnila zašto javnost nije ranije obaveštena o incidentu, uz obrazloženje da bi objavljivanje detalja o bezbednosnim merama moglo da ugrozi njihovu efikasnost.
Ovaj slučaj pokazuje da veštačka inteligencija može da promeni način na koji se izvode sajber-napadi, posebno kada se koristi za automatizaciju zadataka koji su ranije zahtevali više vremena i specijalizovanog znanja. Ipak, AI alat sam po sebi ne objašnjava ko je odgovoran za napad niti dokazuje da je operacija bila potpuno autonomna. Evropska komisija nastavlja istragu, a tek njeni rezultati trebalo bi da pokažu kako su napadači ušli u sisteme, kakvu su štetu napravili i da li su podaci zaposlenih zaista bili ugroženi.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.