PUTIN I IRANSKI PREDSEDNIK POTPISALI SPORAZUM OD KOG STRAHUJE ZAPAD: "Ovo će oslabiti njihovu zaveru"
Predsednici Rusije i Irana, Vladimir Putin i Masud Pezeškijan, u Kremlju su potpisali pakt o saradnji koji će produbiti partnerstvo dve zemlje suočene sa oštrim zapadnim sankcijama.
Sveobuhvatni sporazum o strateškom partnerstvu Rusije i Irana pokriva sve oblasti - od trgovine i vojne saradnje do nauke, obrazovanja i kulture, navode zvaničnici dve zemlje.
Putin je pohvalio sporazum, rekavši da predstavlja "stvarni napredak" i da "stvara uslove za stabilan i održiv razvoj Rusije, Irana i čitavog regiona".
Ruski lider je kazao da obim trgovinske i ekonomske saradnje dve zemlje još nije dovoljan i izrazio nadu da će novi pakt doprineti uklanjanju birokratskih prepreka i širenju veza.
Naveo je da dve zemlje pokušavaju da prevaziđu tehničke prepreke za sprovođenje planiranih projekata za isporuku ruskog prirodnog gasa u Iran i za izgradnju transportnih koridora do iranskih luka u Persijskom zalivu.
Pezeškijan je rekao da su ti projekti izvodljivi i dodao da stručnjaci rade na prevazilaženju preostalih prepreka.
"Svedočimo novom poglavlju strateških odnosa", naglasio je iranski predsednik, navodeći da su dve zemlje spremne da prošire trgovinske veze i da podignu "nivo bezbednosne saradnje".
Pezeškijan je došao u Moskvu tri dana uoči stupanja na dužnost izabranog predsednika SAD Donalda Trampa, koji je obećao da će okončati ruski rat protiv Ukrajine i da će zauzeti oštriji stav prema Iranu, suočenom sa sve većim ekonomskim problemima i drugim izazovima, poput vojnih neuspeha iranskih saveznika širom Bliskog istoka.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je bilo kakvu povezanost sa Trampovom inauguracijom, rekavši da je potpisivanje sporazuma sa Iranom odavno planirano.
Pre sporazuma sa Iranom, Rusija je prošle godine sklopila pakt i sa Severnom Korejom.
Na početku sastanka sa Pezeškijanom, Putin je rekao da će novi sporazum "dati dodatni impuls praktično svim oblastima saradnje" Rusije i Irana.
Pezeškijan, koji se sa Putinom sastao treći put od dolaska na vlast u julu, rekao je da dokument predstavlja "čvrstu osnovu za kretanje napred".
"Smatramo da su naši odnosi sa vama važni, osetljivi i strateški i mi smo snažno na ovom putu", kazao je Pezeškijan.
Iranski predsednik je naveo da zemlje na Bliskom istoku treba same da rešavaju svoje probleme i dodao da će prisustvo spoljnih snaga, čime je aludirao na SAD, samo povećati tenzije i destabilizovati situaciju.
"Oni dolaze sa drugog kraja sveta da prave haos u regionu. Ove veze sa Rusijom će definitivno oslabiti njihovu zaveru", rekao je Pezeškijan.
Veze Rusije sa Iranom su postale bliže pošto je Putin napao Ukrajinu u februaru 2022. godine. Kijev i Zapad optužuju Iran da je Rusiji dostavio stotine dronova za napade na Ukrajinu, što i Moskva i Teheran negiraju.
Iran je prošle godine postao član grupe BRIKS, u kojoj je Rusija od ranije. Pezeškijan je u oktobru prisustvovao samitu BRIKS, čiji je domaćin bila Rusija.
Rusija i Iran su imali problematične odnose u prošlosti, ali su razvili srdačne veze posle raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine. Moskva je tada postala ključni trgovinski partner i dobavljač oružja i tehnologija za Teheran, suočen sa obimnim međunarodnim sankcijama.
Rusija je izgradila prvu iransku nuklearnu elektranu koja je puštena u rad 2013. godine, i tu gradi još dva nuklearna reaktora.
Rusija je bila deo sporazuma Irana i šest velikih sila iz 2015. koji je predviđao ublažavanje sankcija Teheranu u zamenu za ograničavanje iranskog nuklearnog programa. Kada su se SAD 2018. jednostrano povukle iz tog sporazuma, za vreme Trampovog prvog mandata, Kremlj je ponudio političku podršku Iranu.
Rusija i Iran su zajedno radili na jačanju vlasti Bašara el Asada tokom građanskog rata u Siriji, ali nisu uspeli da spreče njegov pad prošlog meseca, posle munjevite ofanzive pobunjenika. Asad i njegova porodica su pobegli u Rusiju.
Svrgavanje Asada je predstavljalo još jedan udarac "Osovini otpora" širom regiona, što je termin koristi Teheran, posle izraelskih ofanziva protiv dve naoružane grupe bliske Iranu - Hamasa u Pojasu Gaze i Hezbolaha u Libanu. Izrael je takođe u dva navrata direktno napao Iran.
Teheranu je sve više potrebna pomoć Moskve jer se suočava sa ekonomskim teškoćama i velikim neuspesima u svojoj sferi uticaja na Bliskom istoku. Problemi bi mogli da budu produbljeni pošto se Tramp vrati u Belu kuću sa politikom "maksimalnog pritiska" na Iran.
Iran želi sofisticirano rusko oružje, kao što su sistemi protivvazduhoplovne odbrane dugog dometa i borbeni avioni, kako bi mogao da se odbrani od mogućih napada Izraela.
(Kurir.rs/Beta)