NOVI APSURD: Blokaderi poručuju da EU nije nadležna, a išli u Brisel i Strazbur da se žale!
Pukotine unutar blokaderskog pokreta sve više su uočljive na raznim poljima. Od kada su studenti blokaderi predstavili sebe kao političkog subjekta i to onog koji želi da diktira termine vanrednih izbora, na političkim i ideološkim razmimoilaženjima nastaju apsurdne situacije koje sve manje imaju smisla.
Ako se treba tražiti razlog tajnovitosti blokadera u davanju jasnih političkih stavova, onda je to nepomirljivost ideologija i politika koje su se sakrile pod kapu onoga što se predstavlja kao studentski bunt.
Poslednje aktivnosti studenata u blokadi više nego jasno pokazuju sav apsurd u koji upadaju studenti blokaderi dok pokušavaju da se domognu poluga vlasti. U istom danu kada su takozvani studenti maratonci došli do Brisela, kao cilja svog maratona i adrese za slanje svojih političkih poruka, neki drugi studenti blokaderi su praktično ustali protiv EU i to javno saopštili.
Studenti Filozofskog fakulteta u blokadi izdali su saopštenje u kojem navode da su "zabrinuti zbog sve učestalijih pokušaja da se EU nametne kao posrednik u rešavanju političke krize u Srbiji".
- Primećujemo da se već duže vreme u javnosti veštački stvara narativ da studenti imaju očekivanja od EU. Od prvih dana blokade smo isticali da Aleksandar Vučić kao predsednik Republike sa Ustavom veoma ograničenim nadležnostima nije adresa kojoj se obraćamo i od koje zahtevamo ispunjenje naših zahteva. EU i njene zvaničnike posmatramo na potpuno isti način. Naš pokret nije i ne može biti sveden na proevropski, jer u sebi obuhvata ljude različitih ideologija i stavova - naveli su oni u saopštenju, pa čak i odvagali da za današnju situaciju u Srbiji "veliki deo krivice snosi upravo EU".
Potpuno suprotne poruke šalju studenti blokaderi iz Brisela, koji ističu antirusku i proevropsku opredeljenost, pa je potpuno zbunjujuće kakvu ideologiju i politiku bi oni kandidovali na izborima koje traže.
Na dočeku blokadera u Briselu potpredsednik Evropskog parlamenta Martin Hojsik je rekao:
- Ono što vidimo je da je Srbija na raskršću. Vaš marš je u kontrastu sa Vučićem. Ja dolazim iz Slovačke i znam šta Fico radi. Jer Srbija i Slovačka pripadaju Evropi. Vi studenti ste prava budućnost Srbije, ne Vučić. I činjenica da ste ovde i da niste šetali ka Moskvi je znak da ste shvatili poruku. "Pumpaj" je zaista evropska Srbija.
Slične antiruske reči izgovorila je i evropolsanica Irena Joveva.
- Ja mislim da ovaj pritisak koji i oni vrlo dobro rade je vrlo bitan da se pokaže i dokaže da je Srbiji mesto u EU, ali ne sa trenutnim autokratskim režimom ili režimom koji bira ne samo autoritarizam nego i militarizam. Videli smo gde je bio predsednik Srbije pre nekoliko dana, a evo studenti su tu u Briselu. Studenti su izabrali budućnost, lepšu i bolju za njih, a ta budućnost je tu upravo u srcu EU.
Politički filozof Dragoljub Kojčić kaže za Kurir da je jasno da ne postoji ni jasna ideologija, niti politika i program.
- Studentska populacija od samog početka niti je imala drugi cilj nego da upozori na funkcionisanje institucija. Međutim, vrlo brzo studenti su postali plen nesposobne stranačke opozicije koja u nedostatku ideologije i programa nije mogla da okupi svoje sopstvene simpatizere. Studenti kao kolektiv ne mogu da imaju zajedničko mišljenje o političkim pitanjima, po najmanje istovetnu političku ideologiju. Ogromne su razlike između segmenata studentske populacije u protestu, ali je izvesno da je jedan deo šurovao sa opozicijom, a isto tako je bio orkestriran iz inostranstva. Pošto se pokazalo još od 15. marta da ne postoji konkurentska politika ovoj vlasti, taj kolaborantski deo studenata igra na jeftinu kartu a to je da se dodvori Briselu i Strazburu i pribavi njihovu podršku. To je ne samo naivno nego i nemoralno jer se sva pitanja naše zemlje u njoj moraju i da rešavaju - ocenio je Kojčić i dodao:
- Klevetanje po Hrvatskoj Sarajevu i evropskim metropolama građani Srbije duboko preziru. I to je tradicija od 1804. godine do danas i pokazaće se da joj je Srbija dosledna već na sledećim izborima, ma za kad budu raspisani. Između ostalog to je i potcenjivanje evropskih institucija, jer se tamo dobro zna da biciklisti i maratonci ne mogu biti izbor građana Srbije nego ozbiljni lideri koji imaju odnegovane kontakte, od Sija, Putina, Košte i Ursule do Donalda Trampa. Primer Filozofskog fakulteta pokazuje da i među studentima dolazi do diferencijacije i da narasta svest o tome šta je u interesu Srbije a od čega se treba ograditi jer je u interesu nesrpskih subjekata. Srbi ne idu u inostranstvo po mišljenje.