"OVO JE NAJVEĆE ZLO" Nakon što ovo pročitate, biljna ulja vam više neće pasti na pamet - Evo zašto svinjska mast najbolje utiče na organizam
Tokom vrućina koje je leto donelo sa sobom često se možemo zabrinuti o efektu koji ona ima na hranu, kakve su opasnosti i koliko će se brzo pokvariti?
Ipak, mnoge građane umesto vidno pokvarene hrane, što i jeste prirodan proces, više brine neprirodna pojava hrane koja ne truli.
Na ovu temu za Kurir televiziju govorili su profesor doktor Cvijan Mekić profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu, doktor Snežana Bašić, specijalista interne medicine, profesor doktor Momčilo Matić, nutricionista, kao i profesor doktor Svetlana Stanišić, profesor fizičke hemije i stručnjak za ishranu.
Voditeljka Jovana Grgurević istakla je činjenicu da če se deklaracije na mlečnim proizvodima promeniti, zato što procent masti koji je obeležen na mleku koji kupujemo u prodavnicama zapravo ne dolazi od mleka, već palminog ulja. Matić je istakao:
- Palmino ulje je poprilično lošeg kvaliteta, za razliku od maslinovog ulja koje sprečava upale mozgra, palmino ulje je čak i toksično za organizam. To je čista trans masnoća. Ako se zagreje, podiže nivo slobodnih radikala, kao rafinisano ulje. To ulje nije dobro za upotrebu, a u mediterasnkim zemljama gde se najviše koristi imaju najviše problema sa holesterolom - kaže Matić.
On dodaje da palmino ulje više šteti organizmu od domaće svinjske masti, koja je zapravo veoma dobra za organizam.
- Palmino ulje, suncekrotovo ulje i margarin su strašno zlo. Rafinirano ulje je sa aspekta kardiologa veoma loš. To je loš holesterol. On nastaje zahvaljujući uljima. Biljna ulja, ne životinjska masnoća - kaže Bašić.
Ona dalje objašnjava da treba izbegavati namirnice sa dodatim vitaminom C, zato što je on veoma koristan ali ne u slučaju u kome se unosi oralno ili putem suplemenata.
- Preterivanje sa vitaminom C dovodi do lošeg varenja masti. Može se stvoriti i problem sa žučnom kesom, ali mnogo mučimo jetru, ali ne zbog previše masti. U sve što deca unesu stavljaju dodatni vitamin C, čak kod dece u osnovnoj školi se javlja povišen nivo holesterola i narušen odnos između dobrog i lošeg holesterola - kaže Bašić.
Bašić kaže da ne možemo da živimo bez proteina, šećera i masti, pa još jednom apeluje da je najlakše svariti svinjsku mast upravo zato što je najsličnija masti čoveka.
- Na svakoj deklaraciji mora biti istaknuto šta se nalazi u prizvodu. Upozorenja su navedena kada postoji osnova, a treba biti upozorenja i na raznim vrstima ultra prerađene hrane, na primer čipsu. Mlađa populacij aima loše navika u ishrani i ta hrana je previše dostupna - kaže Stanišić.
Ona objašnjava da pod ultra prerađenu hranu spada sve ono što ne možete spremiti kod kuće, pa kaže i da ljudi koji redovno konzumiraju slatkiše nikada neće osetiti da je, na primer, banana slatka.
- Time što biramo nezdravu hranu činimo dve štete, unosimo štetne materije i propuštamo da unesemo korisne materije, proteine, minerale, vitamine, biljna vlakna... - ističe Stanišić.
Stanišić kaže i da prosečan student u Srbiji ima 3 kilograma viška, dok je kod muške populacij eprimetno da imaju manjak mišićne mase.
- Čudi me zašto odjednom sve isplivava na površinu, zašto baš sada se otvaraju nelegalne klanice i prerade mesa? Ovo što Ministarstvo poljoprivrede predlaže, da se sve označi, pričali smo više puta da mora da se deklariše - kaže Mekić.
On upozorava i na kažkavalje na kojima piše da imaju ukus sira, a ne da su sir, pa kaže da takav sir čak ni domaće životinje neće da jedu.
- Za kilogram sira treba 6 ili 7 kilograma mleka, plus rad. Razna udruženja se žale, imali su sastanke, svašta im je obećano, ništa ispunjeno, razočarani su - kaže Mekić.
Mekić na kraju ističe da se sve mora deklarisati, pa da je čak i čudno što za sve piše da je iz Srbije, a uvozimo 75 hiljada svinjskog mesa.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs