SVE ŠTO DO SADA ZNAMO O ISTORIJSKOM SUSRETU PUTINA I TRAMPA! Ceo svet se pita - zašto baš Aljaska i HOĆE LI PUTIN BITI UHAPŠEN?!
Jurij Ušakov, Putinov pomoćnik, potvrdio je da će se sastanak održati 15. avgusta na Aljasci, podsetivši pritom da Rusiju i Sjedinjene Američke Države povezuje zajednička granica – Beringovo more, koje razdvaja ne samo dve države već i dva kontinenta.
„Sasvim je logično da naša delegacija jednostavno preleti Beringov moreuz i da se tako važan i očekivan samit između dve zemlje održi na Aljasci“, kazao je Ušakov.
Rusija planira da sledeći susret između predsednika Putina i Trampa, nakon samita na Aljasci, bude organizovan u Rusiji, a zvaničan poziv američkom predsedniku već je upućen.
Održavanje samita na Aljasci, pored logističkih pogodnosti za rusku delegaciju koja neće morati da prolazi kroz treće zemlje, pojednostaviće i rad bezbednosnih službi.
Troj Bafard, direktor Centra za arktičku bezbednost i otpornost na Univerzitetu Aljaske u Ferbanksu, izjavio je za RIA Novosti da će se samit najverovatnije održati u Enkoridžu ili njegovoj okolini, te da se ne očekuju bezbednosni problemi.
"Sastanak će se verovatno održati u Enkoridžu ili njegovoj okolini. Logistička infrastruktura za prijem letova i delegacija visokog nivoa je tamo dobro razvijena. Najnoviji primer je sastanak bivšeg američkog državnog sekretara Entonija Blinkena sa kineskom delegacijom“, rekao je Bafard.
Dodao je da se za predsedničke posete uvek mobilizuju dodatni resursi, uključujući bezbednosne snage koje najčešće dolaze iz federalnih ili prestoničkih jedinica.
„Ne očekujemo nikakve probleme u pogledu bezbednosti“, zaključio je Bafard.
Gde će biti održan sastanak Putina i Trampa?
Ipak, vlasti Aljaske su za rusku agenciju izjavile da još uvek nemaju informacije o tačnoj lokaciji održavanja samita.
Kako prenosi ruska agencija, Donald Tramp i Vladimir Putin će tokom sastanka na Aljasci razgovarati ne samo o dugoročnom rešenju za mir u Ukrajini, već i o potencijalnim ekonomskim projektima na Aljasci i u arktičkom regionu, koje Moskva i Vašington ocenjuju kao „izuzetno perspektivne i korisne za obe strane“.
Nalog za Putinovo hapšenje
Ipak, mogućnost susreta Trampa sa Putinom pokrenuo je logistička pitanja poslednjih dana, posebno zato što se ruski lider suočava sa nalogom za hapšenje Međunarodnog krivičnog suda (MKS).
Tužioci su tražili njegovo hapšenje zbog navodnih ratnih zločina počinjenih u Ukrajini, a Putinovo putovanje kroz bilo koju zemlju članicu MKS-a moglo bi rezultirati njegovim pritvaranjem.
SAD, međutim, nisu članice MKS-a i ne priznaju autoritet suda.
Zašto baš Aljaska?
Aljaska nije prvi put odabrana kao mesto za održavanje važnih i osetljivih razgovora na visokom nivou. Još 2021. godine, Enkoridž – grad sa oko 300 hiljada stanovnika – bio je domaćin susreta visokih zvaničnika administracije Džozefa Bajdena i kineske delegacije.
Tokom dvodnevnog sastanka, delegacije su vodile intenzivne razgovore u hotelu sa četiri zvezdice u centru grada, većinom iza zatvorenih vrata. Mediji su tada izveštavali da je atmosfera bila napeta: američka strana izrazila je „duboku zabrinutost“ zbog kineskih aktivnosti u inostranstvu, dok su kineski predstavnici američku delegaciju optužili za „snishodljivost“ i „licemerje“.
Jedan od simbolički važnih aspekata samita na Aljasci jeste i to što će američki predsednik biti domaćin na teritoriji koja je nekada pripadala Rusiji.
Naime, do 30. marta 1867. godine, Aljaska je bila deo Ruskog Carstva. Rusi su tu osnovali prva naselja, a istraživač Vitus Bering otkrio je to područje 1741. godine. Prvo stalno naselje osnovano je 1783. na ostrvu Kodijaku. Zbog finansijskih problema, smanjenog trgovinskog značaja i straha da bi teritoriju mogli preuzeti Britanci, Rusija je odlučila da Aljasku proda Sjedinjenim Američkim Državama za 7,2 miliona dolara.
Danas je Aljaska najveća američka savezna država po površini – prostire se na 1.518.775 kvadratnih kilometara, ali ima svega oko pola miliona stanovnika. Teritoriju karakterišu planinski venci, aktivni vulkani, brojni glečeri, kao i najviši vrh Severne Amerike – Maunt Makinli (Denali), koji se uzdiže na 6.149 metara nadmorske visine.
Starosedeoci Aljaske – uključujući Indijance, Eskime i Aleute – prvobitno su se protivili ugovoru o prodaji. Državljanstvo SAD dobili su tek 1924. godine, a tek 1971. doneto je rešenje kojim su dobili pravo na vlasništvo nad oko 11% teritorije i udela u regionalnim naftnim korporacijama.
Zelenski ne da ni pedalj zemlje
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je rekao da je Kijev spreman za stvarna rešenja koja bi mogla doneti mir, ali je dodao da bi sva rešenja bez Ukrajine bila protiv mira.
Kako je ocenio, to su "mrtva rešenja, koja nikada neće funkcionisati, dok je svima potreban pravi, živi mir koji će ljudi poštovati".
- Ukrajinci brane svoje. Čak i oni koji su uz Rusiju znaju da ona čini zlo. Naravno, nećemo davati Rusiji nagrade za ono što je učinila. Ukrajinski narod zaslužuje mir. Ali svi partneri moraju da shvate šta je dostojan mir - objavio je Zelenski.
Kako je naglasio, ovaj rat mora biti okončan, i Rusija ga mora okončati.
Prema njegovim rečima, kako prenosi Ukrinform, Rusija ga je započela i odugovlači, ne slušajući nikakve rokove, "i to je problem, a ne ništa drugo".
- Odgovor na ukrajinsko teritorijalno pitanje je već u Ustavu Ukrajine. Niko neće i ne može da odstupi od ovoga. Ukrajinci neće dati svoju zemlju okupatoru - rekao je šef ukrajinske države.
Dodao je da spreman, zajedno sa Trampom i drugim partnerima, da radi na pravom, a što je najvažnije, trajnom miru miru koji se neće srušiti zbog želja Moskve.
Zelenski je izrazio zahvalnost svim Ukrajincima na jedinstvu i zajedništvu.
"Ukrajina postoji. Hvala svim našim vojnicima što su sačuvali našu nezavisnost. Budite čvrsti. Ovo je naša zemlja, mi smo Ukrajina. Slava Ukrajini!", napisao je on.
Zelenski je napomenuo da je Tramp je najavio da će se sastati sa Putinom na Aljasci, "veoma daleko od ovog rata koji se vodi na našoj zemlji, protiv našeg naroda i koji se još uvek ne može okončati bez nas, bez Ukrajine, saopštila je pres-služba ukrajinskog predsednika.
- Putin nije verovao u naš narod i zato je doneo ovu svoju beznadežnu odluku da pokuša da osvoji Ukrajinu. To je bila njegova glavna greška ignorisao je Ukrajince - rekao je Zelenski, dodajući da veruje u ukrajinski narod.
Sastanak u petak
Tramp je rekao da planira da se sastane sa ruskim predsednikom sledećeg petka na Aljasci.
Ruska državna medijska agencija Tass je potvrdila datum i lokaciju sastanka, pozivajući se na pomoćnika Kremlja Jurija Ušakova.
Američki predsednik je takođe rekao da će "biti izvesne razmene teritorija" na dobrobit i Ukrajine i Rusije i da će se o tome pitanju uskoro razgovarati, ali nije dao dalje detalje.
Blumberg je u petak izvestio da bi sporazum mogao da učvrsti neke od Putinovih teritorijalnih dobitaka u Ukrajini, zapravo zamrzavajući linije fronta u Hersonskoj i Zaporoškoj oblasti. Putin je polagao pravo na četiri ukrajinska regiona u celosti, iako je veliki deo njihove teritorije i dalje pod ukrajinskom kontrolom.
Oglasio se Kremlj
Kremlj je jutros potvrdio da će se Putin sastati s Trampom na Aljasci u petak, 15. avgusta, opisujući izbor mesta održavanja kao potpuno logičan.
„Američka strana je upravo objavila dogovor o organizaciji sastanka ruskog i američkog predsednika Vladimira Putina i Donalda Trampa u petak, 15. avgusta, na Aljasci. Rusija i SAD su bliski susedi, zemlje koje se graniče jedna s drugom, pa se čini sasvim logičnim da naša delegacija jednostavno preleti Beringov moreuz i da se tako važan i očekivani samit lidera dve zemlje održi na Aljasci“, rekao je diplomatski savetnik Kremlja Jurij Ušakov, prenosi agencija RIA.
Putin nudi primirje u zamenu za istok Ukrajine?
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je američkom izaslaniku Stivu Vitkofu izneo sveobuhvatan predlog o prekidu vatre, nudeći obustavu rata u zamenu za istočne regione Ukrajine. Ovu informaciju, pozivajući se na evropske i ukrajinske zvaničnike, objavio je 8. avgusta The Wall Street Journal, a prenosi Kyiv Independent.
Prema evropskim zvaničnicima koji su informisani o razgovoru, Putin je Vitkofu rekao da bi Rusija pristala na potpuni prekid vatre ako Kijev povuče svoje snage iz regiona Donjeck. Time bi Moskva osigurala potpunu kontrolu nad Donjeckom i Luganskom, kao i nad Krimom.
Evropski zvaničnici upoznati s predlogom navodno su izrazili ozbiljne sumnje, strahujući da Putin odugovlači s pregovorima kako bi izbegao sekundarne sankcije koje je najavio američki predsednik Tramp. Dodatnu zabrinutost izaziva i nejasnoća oko sudbine delimično okupiranih teritorija u Zaporožju i Hersonu, jer nije jasno da li bi se linija fronta zamrzla na sadašnjim položajima ili bi se ruske snage povukle.
WSJ navodi da se Putinov predlog sastoji iz dve faze. Prva bi uključivala povlačenje ukrajinskih snaga iz Donjecka i zamrzavanje linije fronta. U drugoj fazi, Tramp i Putin bi dogovorili konačni mirovni sporazum, o kojem bi se naknadno pregovaralo s ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim.
Hronologija američko-ruskih odnosa 2025.
12. februar – Održan je prvi zvanični telefonski razgovor s Putinom u Trampovom drugom mandatu. Tramp je rekao da je to bio „dug i veoma produktivan poziv“ u kojem su se obe strane složile da se delegacije sastanu u Saudijskoj Arabiji.
18. februar – Američki državni sekretar Marko Rubio i ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov održavaju lične razgovore u Saudijskoj Arabiji.
18. mart – Još jedan direktan telefonski poziv između Trampa i Putina. Bela kuća saopštila da su dvojica lidera dogovorili okvir mira koji počinje prekidom vatre u energetici i ključnoj infrastrukturi.
11. april – Trampov izaslanik Stiv Vitkof sastaje se s Putinom u Moskvi radi daljih pregovora.
15. maj – Američke diplomate i ukrajinski zvaničnici sastaju se s predstavnicima ruske vlade na mirovnim pregovorima u Turskoj.
6. avgust – Vitkof po peti put putuje u Moskvu dok se približava rok koji je Tramp postavio Rusiji za prihvatanje prekida vatre. Tramp uvodi 25% dodatnih sankcija Indiji zbog kupovine ruske nafte.
8. avgust – Rok za prekid vatre ističe, ali Tramp potvrđuje da će se sledeće nedelje sastati s Putinom na Aljasci.
Ruski napredak u Ukrajini
Prema podacima ukrajinskog projekta monitoringa linija fronta "DeepState", tokom juna ruske snage su zauzele 556 kvadratnih kilometara - što je njihovo najveće osvajanje teritorije ove godine.
"To je površina četiri puta veća od Liverpula i gotovo jednaka veličini Čikaga", piše BBC.
Cilj Rusije je da preseče linije snabdevanja koje koristi ukrajinska vojska na istoku, i da stvori zaštitnu zonu unutar severnih granica Ukrajine. Međutim, rusko napredovanje je i dalje relativno sporo. Ovim tempom, bilo bi im potrebno više od 70 godina da zauzmu celu zemlju.
Ruske trupe su uspele da prodru 10-12 kilometara duboko u Sumsku oblast, ali je to napredovanje zaustavljeno usled žestokog otpora.
Vladimir Putin tvrdi da želi da stvori "tampon zonu" kako bi zaštitio rusku teritoriju, nakon što su ukrajinske snage prošlog leta zauzele deo teritorije Kurske oblasti. Ruske trupe su ih na kraju proterale uz pomoć severnokorejskih vojnika i municije.
Ruska vojska zaglavljena u borbama oko sela
Nakon toga su Rusi prešli granicu ka Ukrajini, ali su se brzo zaglavili u borbama oko malih pograničnih sela, koja i dalje često prelaze iz ruke u ruku. Bez velikih pojačanja, malo je verovatno da će ruske snage ovde dalje napredovati.
Još jedan severni region u koji su navodno ušli ruski vojnici jeste Harkovska oblast.
Vojni analitičari veruju da je cilj ovih operacija da primoraju Ukrajinu da previše razvlači svoje trupe duž celokupne linije fronta duge 1.200 kilometara, čime bi bile prisiljene da povuku jedinice sa ključnih tačaka.
Jedno od takvih kritičnih mesta je grad Pokrovsk, strateški čvor u istočnoj Ukrajini, koji Moskva pokušava da zauzme više od dve godine.
Prema rečima komandanta ukrajinske vojske, generala Oleksandra Sirskog, Rusija je koncentrisala oko 111.000 vojnika u tom području.
Koja ruska operacija je najopasnija?
Najveći uspeh Rusije u poslednjim mesecima zabeležen je zapadno od Pokrovska, u pravcu koji ukrajinska vojska naziva Novopavlivski pravac - po selu Novopavlivka, koje je postalo odbrambeni centar nakon povlačenja ukrajinskih trupa ka zapadu.
Analitičar Kostjantin Mašovec kaže da je ruska operacija u toj oblasti najopasnija po Ukrajinu, jer je došlo do "kolapsa ukrajinske odbrane", što je omogućilo Rusima da napreduju i do 10 kilometara dnevno.
Napredovanje je bilo toliko brzo da su ruski vojni blogeri tvrdili kako su ruske trupe prvi put od početka invazije stigle u susednu Dnjepropetrovsku oblast.
Ukrajinski vojni zvaničnici negiraju te tvrdnje, navodeći da je mala ruska jedinica ušla u jedno selo u toj oblasti da bi se fotografisala sa ruskom zastavom, ali je ubrzo "likvidirana". Institut za proučavanje rata ipak navodi da ruske snage i dalje deluju u tom području.
Major Trehubov smatra da to područje nema ozbiljniji strateški značaj za ruske trupe i da je njihov napad više motivisan političkim ciljevima.
Dalje napredovanje u Dnjepropetrovsku oblast možda je korisno za propagandu, ali bi zahtevalo mnogo veće snage, koje su već angažovane kod Pokrovska i Konstantinovke.
Uprkos tome, Ukrajinci su pod sve većim pritiskom na liniji fronta, jer ruske snage stalno pokušavaju da prekinu njihove linije snabdevanja napadima dronovima.
- Puteve koje smo koristili pre dva meseca sada više ne možemo koristiti - ni danju, ni noću - rekao je narednik Viktor Pjasetski iz 93. ukrajinske brigade, stacionirane blizu Konstantinovke.
Zbog toga je sada izuzetno teško i sporo dostavljati hranu i municiju, evakuisati ranjene i rotirati trupe na prvoj liniji.
Ruski dronovi poput "Gerbere" mogu da lete stotinama kilometara, dosežući i one oblasti koje su do nedavno smatrane relativno bezbednim. Njihov cilj nije samo rušenje odbrambenih linija, već i "zastrašivanje civilnog stanovništva", kaže narednik Pjasetski.
- Sistematski uništavaju civilne objekte. Žele da oslabe moral i da podriju naše poverenje u sposobnost Ukrajine da zaustavi Ruse - zaključio je on.
Kurir.rs