IRAN GORI ZBOG HRABRIH ŽENA: Portreti Hamneija u plamenu, skinule hidžab! Brutalan prkos režimu koji se kažnjava SMRĆU! (FOTO/VIDEO)
Na društvenim mrežama šire slike iranskih žena koje prkosno pale cigarete zapaljenim slikama vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hamneija.
Čin, koji je postao jedan od najupečatljivijih simbola antivladinih protesta koji su izbili krajem decembra zbog lošeg stanja ekonomije i intenzivirali se u januaru ove godine, nosi rizik smrtne kazne.
Cena prkosa: Smrt
Spaljivanje slike vrhovnog vođe u Iranu se smatra ozbiljnim zločinom, a kada to urade žene, čin dobija dodatnu dimenziju, jer su žene koje puše izložene stigmatizaciji.
Slučaj mladog iranskog aktiviste Omida Sarlaka pokazuje da opasnost nije samo teoretska. U oktobru 2025. godine objavio je video na kojem spaljuje portret Hamneija.
Samo nekoliko sati kasnije, pronađen je mrtav u svom automobilu sa prostrelnom ranom. Vlasti su njegovu smrt proglasile samoubistvom, ali su njegova porodica i brojni aktivisti odbacili ovo objašnjenje, smatrajući ga sumnjivim.
Njegova sahrana se pretvorila u politički protest, a ožalošćeni su otvoreno skandirali „Smrt Hamneiju“, čineći njegovu smrt simbolom otpora režimu.
Od ekonomije do pada režima
Protesti, koji su počeli 28. decembra 2025. godine, u početku su bili podstaknuti teškom ekonomskom situacijom, rekordno visokom inflacijom koja je dostigla 48,60% u oktobru 2025. godine, rastom cena i padom nacionalne valute, rijala. Međutim, nezadovoljstvo se brzo proširilo i preraslo u širi antirežimski pokret koji zahteva sistemske promene umesto postepenih reformi.
Slogani poput „Smrt Hamneiju“ i „Pahlavije će se vratiti“, koji se odnose na bivšeg iranskog prestolonaslednika Rezu Pahlavija, odjekivali su ulicama Teherana i drugih gradova.
Žene na čelu pobune
Iranke su ponovo u centru pažnje. Njihov čin paljenja cigareta Hamneijevim fotografijama postao je snažan kulturni motiv, izražavajući frustraciju režimom i društvenim ograničenjima zasnovanim na polu.
Ovo nije prvi put da su žene masovno izašle na ulice. Iran su 2022. godine potresli višemesečni protesti nakon smrti Mahse Amini u pritvoru policije za moral, što je pitanje ženskih prava iznelo u prvi plan.
Amini je uhapšena i navodno brutalno pretučena zbog navodnog kršenja strogog zakona o obaveznom nošenju hidžaba.
Žestok odgovor vlade
Iranske vlasti su odgovorile na proteste silom. Pripadnici snaga bezbednosti, uključujući Iranski revolucionarni gardijski korpus, sukobili su se sa demonstrantima u nekoliko gradova. Organizacije za ljudska prava izveštavaju o desetinama smrtnih slučajeva i hiljadama hapšenja.
Prijavljeni su i prekidi interneta i komunikacija, što se smatra pokušajem vlade da spreči koordinaciju protesta i sakrije pravi obim nasilja. Događaji u Iranu takođe su izazvali međunarodnu osudu, a svetski lideri su izrazili zabrinutost zbog kršenja ljudskih prava.
(Kurir.rs/Index)