"SAT SUDNJEG DANA" OD DANAS KUCA BRŽE, ZAŠTO JE TRAMP MIRAN, A U KREMLJU PANIKA? Istekao poslednji nuklearni sporazum SAD i Rusije, sad se čeka POTEZ KINE!
Od raspada starog Sovjetskog Saveza Rusija na međunarodnoj sceni deluje znatno skromnije nego nekada.
To navodi Metju Čens, glavni izveštač CNN za međunarodnu politiku u analizi povodom današnjeg isteka sporazuma Novi START između SAD i Rusije, kojim je bio ograničen broj strateških nuklearnih bojevih glava koje su dve zemlje mogu da rasporede, ali i limitirano raspoređivanje kopnenih i podmorničkih raketa i bombardera koji su u stanju da ih nose.
Navodi se da je raspad iz 1991. onoga što je američki predsednik Ronald Regan svojevremeno nazvao "zlom imperijom" ostavio Kremlj sa manjom teritorijom, slabijom finansijskom moći i primetno smanjenim globalnim uticajem.
Ipak, Rusija je zadržala presudan adut.
Status nuklearne supersile, gotovo ravnopravan onome koji su imale SAD, obezbedio je čak i oslabljenoj Moskvi mesto za glavnim stolom kada je međunarodna diplomatija u pitanju.
Na nuklearnim samitima ruski lider mogao je da sedi naspram aktuelnog predsednika u Beloj kući, baš kao u slavnim danima Hladnog rata, odlučujući tako o pitanjima globalne bezbednosti.
Sporazum potpisali Obama i Medvedev
Upravo se to dogodilo 2010, kada su tadašnji američki predsednik Barak Obama i njegov tada privremeno osnaženi ruski kolega Dmitrij Medvedev postigli dogovor o sporazumu Novi START (Sporazum o smanjenju strateškog naoružanja), koji je Bela kuća u to vreme nazivala "istorijskim".
Novi START je ograničio arsenale obe zemlje na najviše 1.550 raspoređenih strateških nuklearnih bojevih glava, uključujući interkontinentalne balističke projektile, rakete lansirane sa podmornica i strateške bombardere.
Međutim, ti dani, kao i sam sporazum Novi START, danas na dan kada ovaj dokument zvanično ističe, deluju kao prošlost.
Propast poslednjeg sporazuma o kontroli nuklearnog naoružanja između SAD i Rusije, za čije je kršenje Vašington više puta optuživao Moskvu zbog uskraćivanja inspekcija ruskih nuklearnih postrojenja, administracija Donalda Trampa dočekala je sa vidljivom ravnodušnošću.
Sam predsednik SAD je, po oceni CNN, olako odbacio zastrašujuću perspektivu sveta u kojem nema nikakvih nuklearnih ograničenja.
- Ako istekne, neka istekne - rekao je Tramp u januaru, uz napomenu da bi u budućnosti možda mogao da se postigne "bolji" dogovor.
Upozorenja iz Moskve
Taj nedostatak želje za hitnim delovanjem u Vašingtonu u oštroj je suprotnosti sa nervozom u Moskvi, gde se poslednjih nedelja čuju dramatična upozorenja i otvorena zabrinutost zbog sudbine nuklearnog razoružanja.
Tokom obraćanja novinarima u Moskvi, uoči isteka sporazuma Novi START, Medvedev je, u funkciji zamenika predsedavajućeg Saveta bezbednosti Ruske Federacije, upozorio je na opasnosti dopuštanja da sporazum propadne.
Po Medvedevu bi to ubrzalo pomeranje takozvanog "Sata sudnjeg dana", simboličnog pokazatelja o tome koliko je čovečanstvo blizu samouništenja.
- Ne želim da kažem da to automatski znači katastrofu i izbijanje nuklearnog rata, ali to bi svakako trebalo da uznemiri sve - kazao je Medvedev.
Kremlj svakako deluje uznemireno.
Dmitrij Peskov, portparol ruskog predsednika Vladimira Putina, rekao je da predlog te zemlje da se Novi START produži za sada nailazi na ćutanje američke strane, što otvara vrata novoj eri nesigurnosti.
- Po prvi put SAD i Rusija – dve zemlje sa najvećim nuklearnim arsenalima na svetu – ostaju bez osnovnog dokumenta koji ograničava i nadzire to naoružanje. Smatramo da je to izuzetno loše za globalnu i stratešku bezbednost - kazao je Peskov nedavno novinarima i dodao da izražava strahove koje deli veliki deo sveta.
Ipak, zabrinutost Kremlja možda je manje altruistična, a više strateški motivisana nego što to Moskva želi da prizna.
Jedan od poslednjih simbola sovjetske moći
Osim što gubi platformu za kontrolu naoružanja koja je bila jedan od poslednjih simbola sovjetske moći, Rusija se sada suočava sa mogućnošću neograničenog širenja američkog nuklearnog arsenala.
Trampova administracija već je ponovo oživela ideju ratnih brodova naoružanih nuklearnim oružjem, što je koncept iz doba Hladnog rata od kojeg se odustalo pre nekoliko decenija.
Čens na kraju analize navodi da je stari Sovjetski Savez mogao da isprati takav razvoj događaja, dok današnja Rusija, sa privredom i odbrambenim budžetom koji su tek delić američkog, gotovo sigurno ne može.
Time se dodatno produbljuje ionako ogroman jaz u moći i političkom uticaju između nekadašnjih rivala.
Naravno, SAD imaju i sopstvene razloge za dopuštanje raspada režima kontrole nuklearnog oružja sa Rusijom, pre svega zbog želje da se u buduće sporazume uključi i Kina koja je sve veća nuklearna sila.
Ali istek sporazuma Novi START označava kraj jedne ere: ne samo ere dogovora o kontroli naoružanja koji su bili isključivo u rukama Vašingtona i Moskve, već i perioda u kojem je SAD bio spreman da prihvati stvarna ograničenja sopstvene nuklearne moći.
(Kurir.rs/CNN/Preneo: N. V.)