ZLATAN ELEK ZA KURIR Ćutanje međunarodne zajednice na Kurtijeve nove jednostrane poteze značilo bi da postoji plan etničkog čišćenja Srba!
Predsednik Srpske liste Zlatan Elek u intervjuu za Kurir upozorava na pogubne posledice novih jednostranih poteza Prištine, već najavljenih kroz primenu Zakona o strancima i integraciju srpskog zdravstva i školstva u kosovski sistem. Elek podseća da su predstavnici Srba na Kosovu i Metohiji jasno ukazali međunarodnim predstavnicima da bi te mere i eventualno ćutanje međunarodnih činilaca značilo da postoji plan etničkog čišćenja srpskog naroda. Zlatan Elek je prošle nedelje mnoge iznenadio kad je podneo ostavku na mesto poslanika u kosovskoj skupštini.
- Odluka o podnošenju ostavke nije bila ni laka ni ishitrena. Ona je rezultat dugotrajnog političkog promišljanja i odmeravanja obaveza oko vođenja naše stranke, ali i mojih obaveza kao dečjeg hirurga. Zajedno sa saradnicima odluka je odmerena i doneta. Ipak, želim da naglasim da i posle moje ostavke srpski narod ima hrabre i odgovorne predstavnike u parlamentu, koji se u nemogućim uslovima bore za naš narod.
Aljbin Kurti upravo je postao premijer u novoj vladi takozvane države Kosovo. Šta taj kontinuitet može da znači za srpsku zajednicu? Pribojavate li se da će Kurti, politički još čvršći, biti još nemilosrdniji prema Srbima?
- Kontinuitet politike Aljbina Kurtija, nažalost, za srpsku zajednicu ne donosi optimizam. U prethodnom periodu videli smo niz jednostranih poteza koji su dodatno pogoršali položaj Srba i produbili nepoverenje. Ukoliko se takva politika nastavi, realno je očekivati dodatne pritiske, posebno u institucionalnom i bezbednosnom smislu. Podsetiću vas da i pored političkih turbulencija u Prištini Kurti ne prestaje sa institucionalnim pritiskom na naš narod kroz najavu primene tzv. Zakona o strancima i vozilima, pa i nastojanjima da se mimo sporazuma o formiranju Zajednice srpskih opština silom rešava položaj zdravstvenih i obrazovnih institucija. Ipak, naš cilj nije podizanje tenzija, već insistiranje na poštovanju dogovora i osnovnih ljudskih prava.
Srpska lista je već pri usvajanju kosovskog budžeta morala da reaguje i upozori javnost da nijedan evro nisu dobile opštine sa srpskom većinom. Kako to objašnjava centralna vlast?
- Zvanična objašnjenja centralnih vlasti svode se na tehničke razloge i proceduralne formulacije, ali suština je politička. Izostanak finansijske podrške opštinama sa srpskom većinom pokazuje selektivan pristup, koji produbljuje institucionalnu diskriminaciju. Time se direktno ugrožava funkcionisanje lokalnih samouprava i kvalitet života građana, što smatramo neprihvatljivim. Ujedno, to jeste poruka. Ako vam kažem da su za opštinu Severna Mitrovica predvideli 100.000 evra za izgradnju navodnog muzeja genocida, onda su reči suvišne.
Najave o integraciji srpskog zdravstva i školstva u kosovski sistem poklapaju se s početkom primene Zakona o strancima, a to je 15. mart. Ima li načina da se to spreči?
- Srpsko zdravstvo i obrazovanje predstavljaju stub opstanka našeg naroda na Kosovu i Metohiji. Svaki pokušaj njihove prisilne integracije bez dogovora i saglasnosti srpske zajednice predstavlja ozbiljan problem. Načini za sprečavanje postoje kroz političku borbu, diplomatske kanale i međunarodne institucije. Insistiraćemo na tome da se sva pitanja rešavaju dijalogom, a ne jednostranim odlukama, i da se položaj ovih stubova našeg opstanka rešava u dijalogu Beograda i Prištine kroz formiranje ZSO. Na našim sastancima smo više nego jasno ukazali međunarodnim predstavnicima da bi jednostrani potezi Prištine i njihovo eventualno ćutanje značili da postoji plan etničkog čišćenja srpskog naroda.
Koliko u međunarodnoj zajednici ima sluha za upozorenja Srbije i predstavnika Srba na KiM da su te mere izrazito diskriminatorne i direktno uperene protiv opstanka Srba na KiM?
- Postoji određeni nivo razumevanja, ali često izostaje konkretna reakcija. Međunarodni predstavnici priznaju da postoje problemi, međutim očekujemo odlučnije korake i jasnije poruke prema Prištini. Naša obaveza je da kontinuirano ukazujemo na realno stanje na terenu i da tražimo doslednu primenu međunarodnih sporazuma. Međunarodna zajednica ne sme biti nemi posmatrač nasrtaja iz Prištine.
Problema ima u lokalnim sredinama gde su se Srbi kao politički činioci vratili u vlast. Koji su najveći, sa čim se suočavaju opštinske vlasti u situaciji kad naspram sebe imaju centralnu vlast, koja u najmanju ruku nije kooperativna?
- Najveći problemi su administrativne blokade, ograničavanje finansiranja i stalni politički pritisci. Lokalni lideri pokušavaju da rešavaju svakodnevne probleme građana, ali se često suočavaju sa opstrukcijama koje dolaze sa centralnog nivoa. Uprkos tome, nastojimo da očuvamo institucionalni kapacitet i stabilnost zajednice. Opštine su ostavljene u haosu, sa 80 odsto zaposlenih Albanaca koji ne znaju da rade taj posao, već su umesto njih ranije to radile druge opštine. Policijska represija nad lokalnim organima vlasti u većinski srpskim opštinama je svakodnevna, što se graniči s policijskom okupacijom!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je sa specijalnim predstavnikom EU za dijalog Beograda i Prištine Peterom Serensenom. Jeste li optimista u pogledu nastavka dijaloga i šta bi po vama bila realistična očekivanja u ovoj godini?
- Dijalog nema alternativu, ali mora biti zasnovan na sprovođenju već postignutih sporazuma. Naša očekivanja za ovu godinu bila bi smanjenje tenzija i konkretni koraci ka formiranju Zajednice srpskih opština, što je ključni element za poverenje. Optimizam postoji samo ukoliko akteri iz Prištine pokažu spremnost na kompromis i poštovanje preuzetih obaveza a međunarodna zajednica doslednost u poštovanju onog što je dogovoreno.
Promene u američkoj spoljnoj politici koje sprovodi američki predsednik Donald Tramp mogle bi da donesu promene u smislu konfiguracije i prisustva, to jest smanjivanje trupa Kfora na Kosovu i Metohiji. Šta bi moglo da se desi i kako bi to uticalo na bezbednost Srba na KiM?
- Svako smanjenje međunarodnog bezbednosnog prisustva izaziva zabrinutost među Srbima, jer Kfor predstavlja ključni faktor stabilnosti i sigurnosti. Ukoliko bi došlo do promena, za nas bi to bio opasan scenario jer su se kosovske institucije pokazale kao nacionalistički mehanizmi za pritisak na naš narod. Bez adekvatnih snaga Kfora povećao bi se osećaj nesigurnosti među stanovništvom.