Šta podrazumeva kazahstanski model koji je predložio predsednik Vučić? Ovo su 3 stuba obrazovne revolucije
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ponovo je otvorio temu velikih promena u srpskom obrazovanju i predložio da Srbija razmotri takozvani kazahstanski model dualnog obrazovanjai saradnje sa svetskim univerzitetima. Ideja je izneta u subotu tokom predstavljanja nacionalne strategije "Srbija 2030", koja obuhvata najvažnije delove za razvoj naše zemlje, gde je naglašeno da je za obrazovni sistem ključno jačanje dualnog obrazovanja i veća saradnja s prestižnim inostranim univerzitetima.
Vučić je najavio da će ukupno biti potrošeno 220 miliona evra na 75 projekata u obrazovanju i da je od presudnog značaja dualno obrazovanje.
Upozorio je da rezultati u obrazovanju nisu dobri i da se "kreću ka još gorem". Upravo zato, kako je naveo, država mora da razmotri modele koji su već dali rezultate u svetu poput kazahstanskog model", koji se, prema podacima, njihovog ministarstva nauke i visokog obrazovanja zasniva na tri ključna stuba: dolazak prestižnih svetskih univerziteta u zemlju, snažniji razvoj dualnog obrazovanja i mere za zadržavanje mladih.
Prestižne diplome
Pomenuti model podrazumeva da država aktivno privlači prestižne svetske univerzitete da otvore svoje kampuse ili zajedničke studijske programe u zemlji, umesto da se saradnja svodi samo na razmenu studenata. Time studenti mogu da steknu diplomu renomiranih fakulteta bez odlaska u inostranstvo, dok država subvencijama i ulaganjem u infrastrukturu obezbeđuje uslove za rad takvih institucija.
Studijski programi su identični onima na matičnim univerzitetima, pa studenti dobijaju međunarodno priznate diplome, ali ostaju u svojoj zemlji.
Istovremeno, Kazahstan agresivnije integriše dualni model u visoko obrazovanje, posebno u sektorima poput vodosnabdevanja i inženjerstva. Umesto klasičnog akademskog pristupa, ministarstvo direktno sarađuje s privredom - kompanije su aktivno uključene u kreiranje nastavnih planova i programa kako bi osigurale da veštine koje učenici i studenti stiču budu relevantne za industriju.
Regionalni centar
Ova ideja prvobitno je pomenuta i tokom Vučićeve posete Astani krajem februara, kad je s predsednikom Kazahstana Kasimom Žomartom Tokajevom i predstavnicima tamošnje vlade razgovarao i o problemima obrazovanja. Kako je tada rečeno, Kazahstan je poslednjih godina uspeo da privuče više od 20 stranih univerziteta koji danas imaju svoje centre u Astani i drugim gradovima, te je tako postao regionalni obrazovni centar centralne Azije.
Vučić je kazao da Srbija može mnogo da nauči iz kazahstanskog modela.
- To je ozbiljna država koja sprovodi svoje odluke i oni su tri različita modela saradnje sa stranim univerzitetima napravili. Imaju ogromnu korist od toga i u čuvanju svojih ljudi u zemlji, u njihovoj obuci, u učenju, sticanju znanja, a istovremeno uz ugovore koje potpisuju da moraju da se vrate u zemlju i da svoje znanje ponude svojoj zemlji, a ne nekoj drugoj - rekao je tada predsednik.
Podsetio je sada i da je Srbija ranije razmatrala dolazak pojedinih prestižnih pariskih i italijanskih univerziteta, navodeći da je država bila spremna da subvencioniše školarine kako bi studenti mogli da studiraju po znatno nižim cenama nego u inostranstvu i da pritom ostanu u Srbiji, ali da su takve inicijative nailazile na otpor jer bi povećale konkurenciju u domaćem visokom obrazovanju.
Obrazovni sistem koji favorizuje praksu
Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković objasnio je za Kurir da je obrazovni sistem u Kazahstanu dinamičan i složen, napravljen tako da stvara kompetentne profesionalce i stručnjake:
- Favorizuje STEM (nauka, tehnologija, inženjerstvo i matematika). Školstvo je obavezno do osnovnog/srednjoškolskog, nakon toga dolazi do stručne specijalizacije i daljeg usavršavanja na koledžima i univerzitetima, uz stalno usavršavanje i saradnju sa svetski priznatim univerzitetima. Dinamični sistem obrazovne politike podrazumeva da postoji Nacionalna agencija za kvalifikaciju koja omogućava spoj sticanja znanja i praktičnih veština neophodnih za uključivanje novih kadrova u industrijske procese.
Ova institucija je u velikoj meri usaglašena s Kancelarijom za dualno obrazovanje u Srbiji, s tim što se, pored stručnih škola, podstiče i obrazovanje koje je direktno bazirano na praksi.
Razlike u dualnom obrazovanju
Dualno obrazovanje u Srbiji i Kazahstanu ima isti cilj - da poveže teoriju i praksu, ali se u velikoj meri razlikuje po obuhvatu i načinu primene. Srbija ga uglavnom primenjuje u srednjem stručnom obrazovanju, gde učenici do 60 odsto nastave provode na praktičnoj obuci u kompanijama, a dosad je time obuhvaćeno više od 20.000 učenika. Model je u velikoj meri inspirisan evropskim iskustvima, pre svega švajcarskim i nemačkim.
S druge strane, dualni sistem u Kazahstanu se mnogo agresivnije širi i na visoko obrazovanje. Tamo već više od 100.000 studenata uči putem kombinacije fakulteta i rada u kompanijama, uz snažna partnerstva sa industrijom i više od 50 međunarodnih sporazuma sa obrazovnim institucijama iz Azije i Evrope. Cilj je da se do kraja 2026. broj studenata u dualnom sistemu poveća na 135.000, posebno u oblastima IT, energetike i upravljanja vodnim resursima.