NATO razarao SRJ zabranjenim kasetnim bombama i osiromašenim uranijumom 78 dana, ubijeno 79 dece! Bila je sreda kad je počeo pakao, ove reči lede krv u žilama!
Bila je sreda, 24. mart. Večernji mir je presekao prodoran zvuk sirena.
- Poštovani gledaoci, neprijateljski avioni agresorskih snaga NATO oko 20 časova izvršili su prve raketne napade na našu zemlju. Avijacija NATO je večeras u prvom talasu agresije gađala ciljeve u Prištini, Kuršumliji, Užicu, Danilovgradu, Novom Sadu, Pančevu i Podgorici... - glasili su prvi izveštaji na RTS, koje su s nevericom slušali građani SRJ.
Rat koji se mesecima slutio tog dana 1999. godine postao je stvarnost.
Odluka o napadu 19 članica Alijanse doneta je bez odobrenja Saveta bezbednosti UN, što se do tada nikada nije dogodilo. Naređenje je izdao generalni sekretar NATO Havijer Solana, a operacijom je komandovao američki general Vesli Klark.
Dve reči su opisivale svakodnevicu punih 78 dana - "šizela", iliti znak za uzbunu, i "smirela" - da je opasnost prošla.
Tokom agresije NATO je ispalio više od 1.300 krstarećih raketa, izbacio oko 50.000 projektila sa osiromašenim uranijumom i približno 37.000 zabranjenih kasetnih bombi. Bilans razaranja bio je stravičan. Poginulo je oko 1.000 srpskih vojnika i policajaca, dok se broj civilnih žrtava kreće između 1.200 i 4.000. Među njima i 79 dece! Ranjeno je 12.000 ljudi.
Upečatljiv glas
U svom tom užasu jedan glas je ostao upečatljiv i do dana današnjeg asocijacija na zlo koje se nad Srbijom i Crnom Gorom nadvilo tog proleća.
- Pažnja, pažnja, vazdušna opasnost za Beograd. Beograđani, pođite odmah put svojih skloništa i zaklona... - izgovarao je više puta dnevno Avram Izrael, načelnik beogradskog Centra za obaveštavanje, reči koje su se urezale u pamćenje, reči koje, ni posle 27 godina, nisu izgubile težinu.
- Osećaćemo posledice agresije dok god smo živi, one ne blede. Razorena zemlja iz 1999. ostavila je za sobom bolesti, kancerogena oboljenja i neizbrisive ožiljke u porodicama koje su izgubile najmilije - kaže za Kurir Izrael, sećajući se najtežih trenutaka:
- To je stradanje male Milice Rakić, koja bi danas imala 30 godina, verovatno bi bila svršeni student, možda i majka, uspešna žena, a umesto toga ostala je zauvek simbol nevinosti i, kako je jedan pisac rekao, "najbolji nebeski đak". Ljudi pamte razaranje, ali epilog tog stradanja živimo i danas. Naši ljudi na Kosovu i dalje žive u strahu i grču. Sve to nosimo u sebi i nosićemo dok postoje generacije koje su tih 78 dana preživele teret, opomenu i bol koji ne prolazi.
Agresija u brojkama
- 420.000 projektila ukupne mase 22.000 tona bačeno tokom bombardovanja
- 956 jugoslovenskih vojnika i policajaca poginulo, a 52 vodi se kao nestalo
- 5.173 pripadnika jugoslovenskih snaga bezbednosti ranjeno
- 2.300 vazdušnih udara izvršeno na objekte širom zemlje
- 1.300 krstarećih raketa ispaljeno
- 50.000 projektila sa osiromašenim uranijumom ispaljeno na SRJ
- 37.000 zabranjenih kasetnih bombi bačeno na Srbiju i Crnu Goru
- 25.000 stambenih objekata uništeno i teško oštećeno
- 470 kilometara puteva i 595 kilometara železničke pruge onesposobljeno
- 19 bolnica, 20 domova zdravlja, 18 dečjih vrtića, 69 škola, 176 spomenika kulture i 44 mosta oštećeno
- 30 do 100 milijardi dolara je, prema različitim izvorima, procena materijalne štete koju je SRJ pretrpela od bombardovanja
- Tačan broj civilnih žrtava i dalje nije poznat
Izvinite, nismo znali da je nevidljiv
Samo tri dana nakon početka bombardovanja, 27. marta, dogodio se trenutak koji je odjeknuo planetom! Ponos američkog ratnog vazduhoplovstva "lokid F-117A", iliti "noćni jastreb", simbol "nevidljive" tehnologije, oboren je iznad Srbije.
Letelicu je pogodio 3. divizion 250. raketne brigade protivvazdušne odbrane Vojske Jugoslavije, pod komandom pukovnika Zoltana Danija, koristeći modifikovani raketni sistem "S-125 neva". Na mesto pada, u ataru sela Buđanovci, ubrzo su pristigli pripadnici vojske i bezbednosnih službi, ali i novinari i brojni meštani. Prizor je bio nestvaran. Među ostacima letelice koja je do tada važila za čudo tehnike i neranjivu, okupljeni narod je pevao i slavio, u inat strahu koji je tih dana vladao. Ubrzo su se pojavile i poruke koje su obišle svet, prožete ironijom i prkosom: "Izvinite, nismo znali da je nevidljiv."
Najvažniji datumi
- 24. mart - Prve krstareće rakete pale su na kasarnu u Prokuplju u 19.53, kad je stradao prvi vojnik VJ Boban Nedeljković. U 19.55 pogođeni su vojni ciljevi u Prištini. U 20.05 tri krstareće rakete pogodile su podzemni bunker u Kuršumliji, kada je poginulo 11 vojnika VJ. Oko 20.10 građana je kasarna u Vrbici, a vojni ciljevi u Batajnici pogođeni su u 20.38
- 1. april - Srušen Petrovaradinski most u Novom Sadu
- 2. april - Sa tri projektila gađano je selo Nogavac u opštini Orahovac. Poginulo je 11 osoba, a pet je zadobilo teške telesne povrede. Tokom bombardovanja Kuršumlije poginulo je 13 civila i oštećeno oko 500 civilnih i religijskih objekata, među kojima manastiri Presvete Bogorodice i Svetog Nikole iz 12. veka
- 3. april - Srušen Most slobode u Novom Sadu, uz ljudske žrtve
- 12. april - Pogođen železnički most u Grdeličkoj klisuri kod Leskovca, preko kog je u tom trenutku prelazio voz na liniji Beograd-Solun
- 14. april - NATO bombardovao kolonu na putu Đakovica-Dečani. U četiri odvojena napada avijacija NATO ubila je oko 70, a ranila oko 35 civila albanske nacionalnosti
- 15. april - Bombardovana Petrohemija u Pančevu
- 17. april - Bombardovana Batajnica, poginula trogodišnja Milica Rakić (1996)
- 22. april - Pogođena rezidencija predsednika SRJ Slobodana Miloševića u Užičkoj 15 u Beogradu
- 23. april - U napadu na RTS ubijeno 16 radnika
- 25. april - Bombardovana Rafinerija nafte u Novom Sadu
- 26. april - Srušen Žeželjev most u Novom Sadu
- 27. april - Bombardovana Surdulica, poginulo 20 civila, uz veliku materijalnu štetu
- 29. april - Sa dva projektila oštećen televizijski toranj na Avali, koji se kasnije urušio
- 30. april - Pogođene zgrade republičkog i saveznog MUP, Generalštaba i Ministarstva odbrane u centru Beograda
- 1. maj - Pogođen autobus "Niš ekspresa" koji je prelazio most u selu Lužane, stradalo 60 ljudi, među njima 15 dece
- 3. maj - Bombardovan autobus "Đakovica prevoza" kod mesta Savine Vode. Poginulo 20 građana, 43 povređeno. Bombardovan i TV Novi Sad
- 7. maj - NATO gađao centar Niša kasetnim bombama, ubili 15, a ranili 19 civila
- 8. maj - Pogođena zgrada kineske ambasade u Beogradu
- 14. maj - NATO bombardovao farmu "Koriša" kod Prizrena, poginulo 87, a ranjeno 70 civila albanske nacionalnosti. Među žrtvama bilo 10 novorođenčadi i 26 dece uzrasta do 15 godina
- 20. maj - Bombardovan KBC "Dr Dragiša Mišović", poginulo sedam gardista, troje pacijenata i čuvar
- 30. maj - Bombardovan most u Varvarinu, poginulo 10 civila, a 30 ranjeno
- 3. jun - Predsednik SRJ Slobodan Milošević prihvata mirovni plan koji su doneli finski predsednik Marti Ahtisari i ruski izaslanik Viktor Černomirdin
- 9. jun - Na vojnom aerodromu kod Kumanova (Makedonija) potpisan vojnotehnički sporazum između Kfora i predstavnika Vlade SRJ i Srbije. Predviđao je povlačenje vojske i policije s Kosova i Metohije i uspostavljanje bezbednosnih zona
- 10. jun - Generalni sekretar NATO Havijer Solana izdao naredbu za prekid vazdušnih napada. Savet bezbednosti UN usvojio Rezoluciju 1244. Počelo povlačenje jugoslovenskih snaga sa KiM, rat zvanično završen