Srbi mogu da uzmu Zakerbergu milione zbog zavisnosti od mreža! Amerikanka dobila 6.000.000: Evo šta je potrebno za tužbu
U Sjedinjenim Američkim Državama su pojedine društvene mreže dovedene u vezu sa zavisnošću i narušavanjem mentalnog zdravlja nakon presude suda u Los Anđelesu u korist mlade žene, poznate samo pod imenom Kejli, koja je nakon što je tužila "Metu" (u čijem su vlasništvu Fejsbuk, Instagram i Vocap) i "Gugl" (vlasnik Jutjuba) dobila odštetu od čak šest miliona dolara! Ona je tužila i "Snep" (vlasnik Snepčeta) i "Tik-tok", ali su se obe kompanije pre suđenja nagodile s njom i nije poznato koliko ih je to koštalo.
Ovo je otvorilo pitanje da li bi i građani Srbije mogli da učine isto.
Stručnjaci upozoravaju da sve više mladih kod nas pokazuje jasne simptome zavisnosti, pravnici ističu da bi ovaj put za naše državljane bio trnovit i teško izvodljiv - ali ne i potpuno nemoguć.
Kejli je navela da je Instagram počela da koristi sa devet, a Jutjub već sa šest godina, bez ikakvih ograničenja uprkos pravilima o starosnoj granici.
- Prestala sam da komuniciram s porodicom, jer sam sve vreme provodila na društvenim mrežama - rekla je ona pred sudom.
Dodala je i da je već sa deset godina počela da oseća simptome anksioznosti i depresije, koji su joj kasnije dijagnostikovani.
U Srbiji gotovo da nema mlade osobe koja ne visi na internetu dobar deo dana. Istraživanje Unicefa pokazalo je da učenici uzrasta od devet do 16 godina provode na internetu, u proseku, više od tri sata dnevno, dok stariji i do četiri i po sata. Vikendom petina njih provodi i do sedam sati dnevno onlajn.
Više od dve trećine dece i mladih (74%) ima nalog na društvenim mrežama ili platformama za video-igre, a približno trećina navodi da je zbog vremena provedenog na internetu imala probleme ili sukobe s porodicom i prijateljima.
Stručnjaci upozoravaju da je granica između svakodnevnog korišćenja i zavisnosti sve tanja. Psihijatar prim. dr Ivica Mladenović, načelnik Klinike za bolesti zavisnosti u Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu, kaže za Kurir da su društvene mreže i internet generalno "najadiktivniji konstrukti koje je čovek napravio".
- Adiktivni su jer su dostupni 24 sata, besplatni i bazirani na principu trenutnog zadovoljstva. Algoritmi prate interesovanja korisnika i nude sadržaj koji ih zadržava na platformi. To je perfidno, ali izuzetno efikasno - objašnjava Mladenović.
Kako ističe, deca su posebno ranjiva jer nemaju razvijen kapacitet za samokontrolu.
- Najčešći simptomi zavisnosti su potreba za sve dužim boravkom na mrežama, potom apstinencijalni sindrom - nervoza, razdražljivost i agresija ako se pristup internetu ograniči, zanemarivanje školskih obaveza i druženja, doživljaj lažne kontrole, laži o vremenu provedenom onlajn, a tu su i problemi s koncentracijom, pažnjom, vidom...
U Institutu se, inače, leče mladi od 12 godina naviše, a dr Mladenović kaže da se najizraženiji simptomi javljaju kod tinejdžera starijih od 15 godina.
- Imali smo pacijente koji danima nisu spavali zbog interneta i mreža, koji su odbijali da idu u školu.... Posledice zavisnosti uključuju anksioznost, depresiju, poremećaj sna, ali je glavni problem - otuđenost od realnosti. Ovo je jako bahata industrija, koja koristi razne mehanizme da se uvuče ljudima pod kožu, ali bojim se da će ovakve presude teško postati pravilo, jer je ovo industrija u kojoj se vrte ogromne pare.
Kad je reč o pravnoj zaštiti, advokat Tamara Radojčić objašnjava za Kurir da bi slični postupci za građane Srbije bili izuzetno složeni.
Da li smatrate da se zavisni od društvenih mreža i interneta?
- Takav postupak ne bi mogao da se vodi pred našim sudom, već pred američkim. Čak i kad bi postojala mogućnost da se vodi pred domaćim sudom, kod nas su naknade štete za duševni bol znatno niže nego u SAD, između ostalog i zbog Zakona o obligacionim odnosima koji datira još iz 1978. i sadrži zastarele odredbe.
Dodaje da bi građanin Srbije mogao da angažuje američkog advokata koji se bavi tom specifičnom oblašću, ali upozorava da su troškovi postupka u SAD izuzetno visoki.
- U SAD su znatno skuplje i usluge postupka, advokata, sudskih taksa... U svakom slučaju, ovo je tek prva presuda ove vrste. Videćemo u budućnosti kakva će biti dalja sudska praksa i zakonska regulativa.