PANIKA UZDUŽ I POPREKO, DOMINE PADAJU MUNJEVITOM BRZINOM! Svetska naftna kriza izazvana ratom sa Iranom, dovela do NESLUĆENIH posledica!
Sukob naBliskom istoku ograničio je protok nafte i prirodnog gasa kroz Ormuski moreuz, čime je globalna snabdevenost smanjena za oko petinu.
Ovaj poremećaj nije samo izazvao nagli rast cena goriva, već je smanjio i zalihe petrohemijskih proizvoda neophodnih za proizvodnju svakodnevnih predmeta poput obuće, odeće i plastičnih kesa, piše CNN.
Pritisak se sada širi na sve segmente potrošačkog tržišta, uz rast cena materijala kao što su plastika, guma i poliester. Posledice su za sada najizraženije u Aziji, koja čini više od polovine svetske proizvodnje i u velikoj meri zavisi od uvoza nafte i drugih sirovina.
U Južnoj Koreji, gde građani panično kupuju kese za smeće, vlasti su pozvale organizatore događaja da svedu upotrebu jednokratnih proizvoda na minimum. Tajvanje uspostavio telefonsku liniju za proizvođače koji ostaju bez plastike, dok su tamošnji uzgajivači pirinča za medije naveli da bi mogli da podignu cene jer ne mogu da nabave kese za vakuumiranje.
U Japanuje naftna kriza izazvala zabrinutost da pacijenti sa hroničnom bubrežnom insuficijencijom možda neće moći da dobiju terapiju zbog nestašice plastičnih medicinskih cevi koje se koriste u hemodijalizi. Istovremeno, proizvođači rukavica u Maleziji upozoravaju da nestašica nusproizvoda nafte potrebnih za proizvodnju gumenog lateksa ugrožava globalno snabdevanje medicinskim rukavicama.
- Ovo se veoma brzo preliva na sve: pivo, testeninu, čips, igračke, kozmetiku - rekao je Dan Martin, suosnivač odeljenja za poslovnu inteligenciju u kompaniji Dezan Shira & Associates, koja pomaže međunarodnim firmama u širenju poslovanja u Aziji.
On objašnjava da je sve teže nabaviti plastične čepove, gajbe, ambalažu za grickalice i kontejnere.
- Derivati nafte takođe su potrebni za proizvodnju lepka za obuću i nameštaj, industrijskih maziva za mašine i rastvarača za boje i čišćenje - dodao je Martin.
- Poremećaji u snabdevanju naftom i pomorskom transportu veoma brzo se prenose na petrohemijsku industriju i potrošačku robu.
Poremećaji na tržištu sirovina i u proizvodnji stvaraju pritisak na rast globalne inflacije i usporavaju ekonomski rast. Proizvođači plaćaju više za energiju i sirovine, što utiče na profitne marže i postepeno povećava cene za potrošače.
Rastući troškovi goriva otežavaju putovanja i logistiku, dok bi ograničene zalihe drugih sirovina sa Bliskog istoka, poput đubriva i helijuma, mogle dovesti do poskupljenja hrane i elektronike.
- Suočavamo se sa ovako složenim posledicama u trenutku kada mnoga ekonomije imaju ograničen prostor za ublažavanje šokova - navodi Međunarodni monetarni fond u blog objavi.
- Iako bi rat mogao da utiče na globalnu ekonomiju na različite načine, svi putevi vode ka višim cenama i sporijem rastu.
Nema izlaza
Države su počele da koriste istorijski velike količine nafte iz strateških rezervi kako bi ublažile posledice krize. Međutim, veći deo šireg problema u snabdevanju proizlazi iz nestašice nafte i njenih derivata, kao i ključnih sirovina za sintetičke materijale, za koje proizvođači imaju ograničene zalihe i nemaju adekvatnu zamenu.
Neke petrohemijske kompanije u Aziji, koja više od polovine svoje nafte uvozi sa Bliskog istoka, poslednjih nedelja su smanjile proizvodnju ili proglasile višu silu zbog nedostatka sirovina. Viša sila je pravni termin koji označava nepredvidive okolnosti koje sprečavaju ispunjenje ugovornih obaveza.
Južna Koreja je iskoristila privremeno ukidanje američkih sankcija na određene ruske naftne proizvode kako bi kupila prvu pošiljku nafte iz Moskve od početka rata u Ukrajini. Seul je takođe uveo zabranu izvoza nafte kako bi očuvao domaće zalihe.
Martin iz kompanije Dezan Shira & Associates, koji sarađuje sa proizvođačima u Vijetnamu, navodi da nestašica nafte povećava ulazne troškove za klijente, posebno one koji proizvode robu sa strogim specifikacijama, poput poluprovodnika, automobilskih delova i medicinske i prehrambene ambalaže.
- Zapravo nema mnogo izlaza osim da se smanji proizvodnja i troši manje energije - rekao je.
- Sve kompanije se međusobno takmiče. Svi su u istoj situaciji.
Dok proizvođači pokušavaju da obezbede materijale, cene plastike i proizvoda koji je sadrže rastu. Prema podacima ICIS-a, platforme za praćenje tržišta sirovina, cene plastičnih smola u Aziji porasle su za čak 59% i dostigle rekordne nivoe od kraja februara, kada su SAD i Izrael pokrenuli prve vazdušne napade na Iran.
Jedan od najvećih veletrgovaca plastične ambalaže u Tajlandu naveo je da je povećao cenu providnih celofan kesica za 10%, koje se masovno koriste u restoranima, na štandovima sa hranom i u dostavi. Indijski mediji izveštavaju da poskupljuje i flaširana voda, dok su se cene plastičnih čepova učetvorostručile od početka rata. Zvaničnik najvećeg južnokorejskog proizvođača instant nudli rekao je da njihov dobavljač ambalaže trenutno ima zalihe za oko mesec dana.
Analitičarka ICIS-a Šerijen Goh ocenjuje da bi potrošački proizvodi koji se u velikoj meri oslanjaju na plastičnu ambalažu, poput kozmetike, mogli biti još osetljiviji na nestašice nego neki drugi proizvodi koji sadrže plastiku.
- Proizvođači finalnih proizvoda mogu da koriste postojeće zalihe, ali one se vremenom iscrpljuju - rekla je.
- Moglo bi se desiti da ih uskoro više ne bude.
Poremećaj se širi na Zapad
Pošto je Azija prva osetila posledice krize sa gorivom, novi problemi u snabdevanju ne slute na dobro za ostatak sveta ako se nafta i drugi resursi ne budu mogli proizvoditi ili isporučivati sa Bliskog istoka. Pored toga što proizvodi oko 17% svetske nafte i 30% plastičnih smola, Bliski istok, prema podacima Morgan Stenlija, obezbeđuje i 45% sumpora, 33% helijuma, kao i 22% uree i amonijaka.
Američki poljoprivrednici već plaćaju više za đubrivo, jer je cena uvezene uree od početka rata porasla za oko trećinu. U Indiji proizvođači kondoma prijavljuju poremećaje u proizvodnji zbog nestašice ambalaže i silikonskog ulja, za čiju su proizvodnju potrebne petrohemijske sirovine, ali i amonijak.
- Slično kao tokom pandemije kovida, šok se odvija u fazama, a ne istovremeno, talas poremećaja u lancima snabdevanja kreće se ka zapadu - navode analitičari JP Morgan-a u izveštaju za klijente.
U poslednjih nekoliko nedelja azijske zemlje su se fokusirale na ublažavanje rasta cena nafte merama poput korišćenja rezervi, ograničavanja cena goriva i smanjenja radnog vremena radi uštede energije. Međutim, prema JP Morgan-u, ograničenja snabdevanja će postati ozbiljnija u aprilu, kada pristignu poslednje isporuke nafte poslati pre početka rata.
- Glavni izazov više nije cena, već fizička nestašica - navode analitičari.
- Azija više nije samo u fazi prevencije.
Analitičari dodaju da neki proizvođači odlažu kupovinu sirovina u nadi da će cene pasti ako se sukob na Bliskom istoku okonča.
Ćiju Jun, 36-godišnji proizvođač poliestera iz grada Haininga u istočnoj Kini, kaže da je cena poliesterskih granula potrebnih za proizvodnju tkanina porasla oko 50% od zatvaranja Ormuskog moreuza.
Njegovi klijenti iz industrije kućnog tekstila, odeće i prediva nisu spremni da prihvate takva poskupljenja. Njegova fabrika sa desetak zaposlenih i dalje radi, ali samo da bi ispunila postojeće porudžbine. Kaže da čeka da vidi dalji razvoj situacije kako ne bi preplatio sirovine za zalihe koje ne bi mogao da proda.
- Zabrinut sam - rekao je Ćiju.
- Cela industrija oseća isto. Niko ne zna kako će se rat dalje razvijati.
Drugi pokušavaju da smanje troškove koristeći manje plastike u ambalaži. U Indoneziji, gde su cene plastike udvostručene u poslednjih mesec dana, kompanije smanjuju debljinu ambalaže, navodi tamošnja federacija za pakovanje.
Neki razmatraju prelazak na alternativne materijale poput papira, stakla, aluminijuma ili reciklirane plastike. Međutim, takve promene nose izazove u pogledu trajnosti, bezbednosnih standarda i vremena potrebnog za prilagođavanje proizvodnje, što može trajati od šest meseci do godinu dana.
Prelazak na recikliranu plastiku takođe može biti skup, navodi Stefan Mur, osnivač platforme MLT Analytics. On ističe da je globalna ponuda reciklirane plastike ograničena i da ona obično košta pet do sedam puta više od plastike dobijene iz fosilnih goriva.
- Čak i ako se situacija u Ormuskom moreuzu sutra normalizuje, biće potrebno još nekoliko meseci da se uspostavi privid normalnosti u azijskom sektoru plastike - zaključuje on.