Loznička kompanija darovala Eparhiju šabačku: Poklonili objekat i plac za memorijalni centar u Dragincu
Dugo očekivani i najavljivani memorijalni centar posvećen nevino postradalim meštanima jadarskog kraja tokom oktobra 1941. godine treba da bude podignut u lozničkom selu Draginac. To će biti učinjeno zahvaljujući gestu Mitra Obradovića, vlasnika fabrike konditorskih proizvoda "Neli" iz Loznice, koji je juče sa vladikom Jerotejem potpisao ugovor o donaciji kojom daruje Eparhiji šabačkoj objekat površine 425 kvadratnih metara i plac od 12,5 ari, u samom centru Draginca, za podizanje budućeg memorijalnog centra.
Cilj podizanja memorijalnog centra je negovanje sećanja na postradale u najvećem masakru koji se dogodio u ovom delu Srbije tokom Drugog svetskog rata, saopšteno je iz Eparhije šabačke. U izgradnju i funkcionisanje memorijalnog centra, koji će biti pod duhovnim pokroviteljstvom Eparhije šabačke, biće, kako je navedeno, uključeni svi relevantni društveni i kulturni činioci: Ministarstvo rada, Ministarstvo prosvete, Grad Loznica, Udruženje građana "Memorijal Draginac", draginačka Osnovna škola "14. Oktobar", kompanija "Neli", meštani jadarskog kraja i potomci nevinih stradalih, kao i sve organizacije i pojedinci koji žele da „najveća grobnica seljaka na Balkanu“ bude sačuvana od istorijskog zaborava i revizionizma, da se sačuva sećanje na sve nevino postradale u oktobarskom zločinu od pre osam i po decenija.
Podsetimo, nemački okupatorski vojnici pobili su od 13. do 19. oktobra 1941. blizu tri hiljade meštana Draginca i više jadarskih sela, ubijajući starce, žene, decu, a najmlađa žrtva bila je trodnevna beba. U samom Dragincu bilo je najmasovnije streljanje; za četiri dana likvidirano je 1.379 civila. Naredba generala Franca Bemea da za jednog ubijenog nemačkog vojnika treba streljati 100, a svakog ranjenog 50 zarobljenika, primenjena je u jadarskim selima. Ubijanje u Dragincu prvi je masovni zločin nad civilnim stanovništvom na prostoru Srbije u Drugom svetskom ratu i prethodio je streljanju civila u Kraljevu i Kragujevcu, koje je nekoliko dana kasnije počinila nemačka vojska. Ubijeni su zatrpani u zajedničke grobnice koje su uređene i obeležene posle rata, a svi posmrtni ostaci preneti su u zajedničku spomen-kosturnicu 1961. godine.
Svakog 14. oktobra kod spomen-kosturnice održava se komemorativni skup u znak sećanja na žrtve nacističkog zločina, a sada bi trebali da dobiju i memorijalni centar, kao trajno sećanje na njih i podsetnik budućim generacijama koliko je ovde skupo plaćena sloboda.
Kurir.rs