UHAPŠENOM BIZNISMENU IZ BEOGRADA KOJI JE TRGOVAO ORUŽJEM ZAPLENJEN I PRIVATNI AVION: Mijatović za Kurir otkrio kako je prevario stranca za 5 miliona evra
Policija je uhapsila G. K., vlasnika beogradske firme "Taneo grup", zbog sumnje da je u aprilu 2024. predstavnika kompanije iz Jordana doveo u zabludu prilikom sklapanja posla, a zatim novac prebacivao na račune povezanih firmi i koristio za dugovanja, poslovanje i lične potrebe.
Zaplenjen i privatni avion
Novinar Mladen Mijatović je za Kurir televiziju objasnio kako je došlo do ove saradnje i da je policija nakon hapšenja zaplenila 52.000 evra u gotovini, a između ostalog i privatni avion.
- Osnovna delatnost tog preduzeća je trgovina oružjem. Vlasnik je dogovorio posao sa partnerom iz inostranstva, tačnije Jordana, o kupoprodaji izvesne količine oružja u vrednosti od 4.900.000 evra. Partner iz inostranstva je preko posrednika uplatio avans od 403.710.000 dinara (oko 3.4 miliona evra) , a nakon što je to uradio, sumnja se da je vlasnik iz Beograda počinio niz kriminalnih dela i da nije isporučio robu u ugovorenom roku. Novac je naravno zadržao i prebacio ga kroz različite načine na srodne firme, a dobar deo tog novca je iskoristio za lične potrebe. Nakon hapšenja, policija je prilikom pretresa objekata privremeno zaplenila oko 52.000 evra u gotivini, luksuzne satove, automobile, ali i privatni avion - rekao je Mijatović.
Digitalni tragovi danas izuzetno otežavaju prevare gde postoji ugovor, pečat i potpis, a gost jutarnjeg programa Kurir televizije koji je detaljnije analizirao ovaj slučaj bio je Nenad Ljubišić, predsednik Strukovnog udruženja policije.
- Što se tiče otkrivanja tragova i prikupljanja dokaza, ne pravi bitnu razliku da li je to papirni ili digitalni dokaz. Sve što može da ide u prilog optužnici smatra se dokazom verodostojnim na sudu. Nema dobro izvršenog krivičnog dela, pitanje je samo kada će policija zakucati na vrata, kao što vidimo u ovom slučaju. Policija mora da poštuje zakon, pa to uključuje više linija rada, ali posle nekog vremena sve to dođe na naplatu.
Željko Radovanović, direktor Uprave za sprečavanje pranja novca je u studiju jutarnjeg programa Kurir televizije
- Najčešće se pre otpočinjanja akcije ovakvog tipa proveravaju finansijski tokovi. Ako vidimo da je uplaćen novac prebačen na srodnu firmu, a potom podignut u kešu ili se sa tim novcem kupilo neko drugo dobro, to su tragovi ustanovljene veze protivpravno stečenih sredstava i pokušaja konverzije te imovine u neki drugi oblik. U ovom slučaju imamo oduzimanje protivpravno stečene imovine, ali i obeštećenje jer imamo lice koje je pretrpelo ličnu štetu. Kupac ima pravo da mimo države i sam pokrene postupak i ima prednost prilikom namirenja iz imovine koja je predmet trajnog oduzimanja. Međutim, imovina koja je stečena na legalan način može takođe biti predmet privremenog ili trajnog oduzimanja.
Uloga banke u sprečavanju pranja novca
Radovanović ističe da banke imaju ključnu ulogu u detekciji ovog krivičnog dela, pa je odgonetnuo jedina tri načina koja ukazuju državi da se vrši pranje novca:
- Prvi način jesu informacije koje dobijamo iz inostranstva, drugi je operativni rad same policije, drugih državnih organa ili prijavnom građana i na osnovu finansijsko obaveštajnih podataka koje nam dostavljaju obveznici Zakona o sprečavanju pranja novca i tu jeste najvažniji izvor informacija o ovakvim krivičnim delima. Banke su te koje mogu da identifikuju u najranijoj fazi ovakvo krivično delo. Prevaru i pranje novca je veoma teško uočiti jer su to firme koje dugo rade, da je ovoliki novac uplaćen iz Jordana u neku firmu koja postoji dva meseca, banka bi maltene odmah primenila dodatne mere i radnje - zaključio je Radovanović.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs
16 OSOBA OSUMNJIČENO ZA OGROMNU KORUPCIJU: