"PRVO ŠTO SAM ČUO BILO JE - PUCAJ, SINE" Ranjeni Milan iz Draževca progovorio o užasu i šta je prethodilo pucnjavi, dečak u sekundi povukao obarač
- Milan R. (25) oporavlja se na VMA nakon operacije u kojoj su mu lekari izvadili metak iz ruke, a delimično su mu oštećena i pluća.
- Prema njegovom svedočenju, Slavko O. (44) je tokom rasprave dao pištolj svom desetogodišnjem sinu i naredio mu da puca.
- Policija je uhapsila Slavka O. zbog pokušaja ubistva i nedozvoljenog nošenja oružja, a S. N. (50) zbog pokušaja da sakrije pištolj.
Milan R. (25) uspešno se oporavlja na VMA nakon teške operacije u kojoj su mu lekari izvadili metak koji mu je probio ruku i delimično oštetio pluća.
Nakon buđenja iz anestezije, ranjeni mladić otkrio je policiji jezive detalje napada u kom je malo nedostajalo da izgubi život - i to od ruke desetogodišnjeg dečaka.
Kako se saznaje, Milan je po prethodnom dogovoru došao u dvorište Hrama Svetog Oca Nikole u Draževcu sa drugom S. P. (25), kako bi se video sa poznanikom Slavkovim O. (44) sa Uba.
Usledila je žučna rasprava, a onda i scenario kakav Obrenovac ne pamti. Slavko je hladnokrvno izvadio pištolj, stavio ga u ruke svom desetogodišnjem sinu i komandovao: "Pucaj, sine!"
Dečak je povukao obarač.
- Čuo sam samo tu rečenicu, a sekundu kasnije osetio sam kako mi metak prolazi kroz ruku. Sve se odigralo u sekundi - posvedočio je ranjeni Milan.
Dok je mladić krvario na ulici, napadač je sa sinom pobegao "opelom". Milana je u poslednjem trenutku spasao drug S. P., koji ga je odmah ubacio u auto i pod rotacijama odvezao u bolnicu.
Pripadnici MUP-a u Beogradu i PS Obrenovac, po nalogu Višeg javnog tužilaštva, izveli su munjevitu akciju i uhapsili Slavka O. zbog sumnje da je počinio ubistvo u pokušaju i nedozvoljeno nošenje oružja. Ubrzo su stavljene lisice na ruke i njegovom prijatelju S. N. (50), koji je pokušao da sakrije tragove tako što je pištolj bacio u obližnju njivu.
Milan i Slavko su godinama sarađivali u seči i prodaji drva, pa se u prvom momentu verovalo da su razlog sukoba nerazjašnjeni finansijski računi. Međutim, snimak telefonskog razgovora koji je prethodio pucnjavi ukazuje i na drugi mogući motiv - reč je o navodnoj osveti zbog prebijanja muškarca koji je blizak Slavku!
Telefonski razgovor prenosimo u celosti:
Milan: Uđeš u dvorište, lepo. Dođemo, sednemo za sto.
Osumnjičeni: Ne, ne, nego ti izađeš na put, pa ja i ti da rešimo šta imamo. Neću ti ja ulaziti u dvorište.
Milan: Pa dobro, ako nećeš da dolaziš u dvorište, nema potrebe ni da dolaziš.
Osumnjičeni: Samo ti izađi...
Milan: Pa samo ti uđi u dvorište. Neću ni ja izlaziti na put. Razumeš?
Osumnjičeni: Izaći ćeš, moraš izaći do sutra u 12.
Milan: Pa izaći ću ja u 7 ujutru ako treba jer tada krećem na posao, čekaj me. Ali pazi da te to čekanje ne košta života, evo ja ti kažem.
Osumnjičeni: Možda će i da me košta, nemoj samo tebe da košta, a ti se nemoj sekirati za mene.
Milan: Mene neće sigurno, veruj mi. Evo dođi, hajde sad, dođi večeras u dvorište da vidimo šta imaš.
Osumnjičeni: Neću ući u dvorište, izađi na put.
Milan: Ne pada mi na pamet da izlazim na put, bre čoveče! Moje dete spava. Ti si moje dete uzeo u usta, pa znaš li šta to znači?
Osumnjičeni: Zato i neću da uđem u dvorište, zato što dete spava.
Milan: Slušaj da ti kažem nešto. Je l' slušaš sad dobro? Zbog toga što si mi uzeo dete u usta...
Osumnjičeni: Ja tvoje dete nisam uzeo u usta.
Milan: Nemoj da lažeš, bre, matori, je l' si čuo! Uđi ti u dvorište kad nisi tolika pi*ka kao što kažeš. Uđi ti u dvorište, hajde. A što bih ja izlazio na put, izvini? Ja imam svoju kuću, imam svoje dvorište.
Osumnjičeni: Naći ću te.
Milan: Šta ćeš? Da me nađeš? Možeš slobodno gde god hoćeš. Ti prvo idi kući, lezi, otrezni se. Jer ti imaš ma da zoveš samo kad si pijan. A kad si trezan, ne smeš ništa da kažeš.
U tom trenutku, Osumnjičeni daje telefon svom desetogodišnjem sinu, koji počinje da izgovara jezive reči:
Milan: Slušaj, idi kaži tati lepo da se otrezni. Da ne bi zažalio što me je zvao na telefon. Je l' znaš? Ti si jako dobar dečak. Samo ti je tata loš primer.
Dete: Samo da tebi nisam dobar! Tebe ću da ubijem ako te večeras budem našao.
Milan: Da, da, slobodno. Evo, dođite. Zna Osumnjičeni gde mi je kuća.
Dete: Ja znam. Ja vrlo dobro znam.
Milan: Ti znaš... Slušaj, nemoj da si i ti kao tata mnogo bezobrazan, znaš.
Dete: M... u p**ku materinu, doći ću ti u kuću, zapaliću ti kuću!
Milan: Dobro, dođi, hajde, slobodno, ali povedi i tatu.
Dete: Hoću, hoću, povešću ga. Izađi na put!
Milan: Ne, ne, ne, uđite vi u dvorište.
Dete: A plašiš li se da izađeš na put, a?
Milan: A je l' vi stvarno nećete da uđete u dvorište? Taman posla da vas ponudim da popijete nešto, znaš? Pošto je kod mene to običaj.
Dete: Popićeš ti metak u čelo!
Milan: Pa dobro, videćemo! Evo, slobodno!
Osumnjičeni: Slušaj, pajseru! Ne pretim, nego ste mi tukli čoveka, pobiću vas. Otvoreno ti pričam. Otvoreno ti pretim: gde te budem našao, moj si ili Božiji!
Milan: Pa dobro, videćemo.
Osumnjičeni: Zato što ste mi tukli čoveka, pobiću vas. Ti si, bre, jedna jajara.
Milan: Pa dobro, dođi. Ja se kockam sa životom... Slušaj da ti kažem nešto, ti si jako bolestan u glavi.
Osumnjičeni: Ja ću svoju bolest na tebi da lečim! A nećeš ti lečiti na mojim ljudima, pa ubaciću te u Kolubaru i udaviću te!
Milan: Slobodno. Dođi sutra ujutru odmah.
Osumnjičeni: Neću ti se javljati, tući ću te kao konja! M..., džukelo jedna.